Ljudi koji žive u Evuropskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvještaju.
Izvještaj o civilnoj i vojnoj spremnosti Evrope, objavljen u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Evropske komisije, prenosi Večernji list.
U izvještaju se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati domaćinstvima da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvještaju. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvještaju se spominju razne osnovne potrepštine koje domaćinstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvještaj na 165 stranica predstavljen je u srijedu predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za vanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uslova ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potakla je ljude širom svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvještaj ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome šta će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvještaju.
U izvještaju se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njeni neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.