Tmurno jutro osvanulo je u BiH, ne samo u meteorološkom već i u ekonomskom smislu. Dok smo najave američkog predsjednika Donalda Trumpa, kako će uvesti carine na robu koja u SAD dolazi pod markicom drugih zemalja, pratili sa sigurne udaljenosti, vjerovatno misleći kako će se to i u buduće odnositi na EU, Kinu, Kanadu, Meksiku i možda još neke zemlje, otrježnjenje je stiglo, jer na spsiku zemalja kojima je SAD uveo carine je i Bosna i Hercegovina, piše Forbes.
Prikazujući grafikon kazao je kako naša zemlja SAD-u naplaćuje carine od 70 posto, pa će sukladno tome i SAD Bosni i Hercegovini naplaćivati carine u visini od 35 posto.
No, Trump nije uveo carine samo BiH, već i susjednoj Srbiji 37 posto, i ovaj procenat je najveći među zemljama regije. Prema podacima Bijele kuće, Srbija SAD-u naplaćuje carine od 74 posto. Carine su uvedene i Sjevernoj Makedoniji (33 posto), dok za Kosovo i Crnu Goru iznose 10 posto. Na spisku su još i Kina 34 posto, Indija 26 posto, Ujedinjeno Kraljevstvo 10 posto, Japan 24 posto, Australija 10 posto, dok su EU uvedene carine od 20 posto.
“Moji sugrađani Amerikanci, ovo je Dan oslobođenja”, rekao je Trump na događaju u Rose Gardenu kako bi najavio sveobuhvatne carine – one koje su namjerno zakazane nakon što su američke berze zatvorene. „Strani prevaranti su opljačkali naše fabrike i razbili naš nekada prelijepi američki san”, kazao je između ostalog Trump.
Kako je ranije pojasnio carine uvodi ne bi li okončao američku “jednostranu ekonomsku predaju” i podstakao ekonomsku “transformaciju” kod kuće.
Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine za periodod januara do juna 2024. godine iznosila je 22,01 milijardu KM. Vrijednost izvezene robe bila je 7,96 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe iznosila je 14,05 milijardi KM, što je dovelo do vanjskotrgovinskog deficita od 6,09 milijardi KM.
Iz ovih podataka je vidljivo kako su za BiH, kada je o izvozu riječ dominantna tržišta bila u Evropi. BiH je najviše izvozila izoliranu žicu, kablove u vrijednosti od 353,83 miliona KM, električnu energiju u vrijednosti od 289,31 milion KM, zatim željezne ili čelične konstrukcije u vrijednosti od 270,11 miliona KM, te sjedala i njihove dijelove u vrijednosti od 267,90 miliona KM. U prvoj polovni prošle godine, BiH je najviše robe izvozila u Hrvatsku 1,28 milijardi KM, Njemačku 1,27 milijardi KM, Srbiju 826,77 miliona KM, Austriju 787,44 miliona KM, u Sloveniju 681,53 miliona KM, te u Italiju 653,35 miliona KM.
Izvoz u zemlje EU iznosio je 5,93 milijarde KM, što je za 7,30 posto manje nego u istom periodu 2023. godine. U zemlje CEFTA-e izvezeno je 1,26 milijardi KM, 21,64 posto manje nego u istom periodu prethodne godine, dok je izvoz u zemlje koje ne pripadaju EU i CEFTA-i bio 9,65 posto u ukupnom bh. izvozu.
Kada je o vanjskotrgovinskoj razmjeni riječ, ona sa SAD-om zauzima neznatnih jedan posto ukupne razmjene koje naša zemlja godišnje ostvaruje globalno.
Prošle godine u SAD smo izvozili uglavnom proizvode nenamjenske industrije, ali je poznato i da naše prehrambene kompanije plasiraju neke svoje proizvode na američko tržište. Ukupni ostvareni izvoz BiH u 2024. godini u SAD iznosio je nešto više od 200 miliona KM.
Godinama BiH više uvozi robe iz SAD-a nego što izvozi. Još prije pet godina, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje iz Bosne i Hercegovine u Ameriku je za samo pet mjeseci izvezeno 53 različita proizvoda od kojih prvo mjesto zauzima oružje, zatim namještaj i proizvodi od cinka kao i proizvodi od željeza i aluminijuma.