Hrvatska nabavlja najmoćnije oružje koje je tamošnja kopnena vojska ikada imala, neslužbeno se doznaje. Nakon kupovine borbenih aviona Rafale, protuzračnog sistema Mistral i ugovaranja dodatnih helikoptera Black Hawk, fokus je sada na opremanju kopnene vojske novim moćnim dalekometnim sistemima velike paljbene moći.
Prema informacijama Jutarnjeg lista, do kraja ove godine sa Sjedinjenim Američkim Državama mogao bi biti potpisan ugovor vrijedan oko 300 miliona dolara (oko 543 miliona maraka) za nabavku višecijevnog raketnog bacača M142 HIMARS.
Bila bi to najskuplja kupovina u historiji hrvatske kopnene vojske. Prema dostupnim informacijama, pregovori sa SAD-om trajali su oko dvije godine, a nabavlja se potpuno novi sistem.
Kompletiranje nabavke očekuje se u sljedeće četiri godine, a plaćanje bi se vjerojatno obavilo kroz avans i mjesečne rate. Kupile bi se, očekuje se, rakete dugog dometa.
HIMARS je izuzetno pokretljiv topnički sistem zemlja-zemlja na kotačima. Sistem uključuje kamion, sistem za upravljanje vatrom te kontejner s kapacitetom od šest raketa.
Kupovina ovakvog sustava, pšiu mediji u Hrvatskoj, promijenila bi odnose u regiji. U regiji HIMARS nema niko. U Europi ga, prema dostupnim informacijama, imaju samo Poljska, Rumunija i Ukrajina. Nabavljaju ih Italija, Latvija i Estonija. Dolazak HIMARS-a dramatično bi povećao vatrenu moć hrvatske kopnene vojske i bila bi snažno sredstvo odvraćanja.
Može se pretpostaviti da je Hrvatska zainteresirana za ove tipove naoružanih bespilotnih letjelica – turski Bayraktar TB2, izraelski Hermes 900 te američki MQ-1 Predator ili MQ-9 Reaper. Nema sumnji da će biti nabavljena neka od upravo tih bespilotnih letjelica.
Kad je riječ o bespilotnim kamikaza letjelicama i dronovima, neke od njih već su iskušane na vojnim poligonima kod Slunja, točnije dva tipa tih letjelica, od kojih je jedan tipa quadrocopter. Te su se letjelice pokazale učinkovitima i u MORH-u su bili zadovoljni viđenim. One su hrvatske proizvodnje i njihov razvoj je pri kraju. Kada bude završen, letjelice će posjedovati 100 posto dijelova proizvedenih u Hrvatskoj. Prema informacijama iz vojnih krugova, MORH će brzo potpisati ugovor s proizvođačem o proizvodnji i sudjelovanju u tehnološkom razvoju.
Spominje se proizvodnja čak nekoliko stotina komada.
Ova svojevrsna inventura o tome što još HV treba nabaviti od opreme i naoružanja kako bi stasao u modernu i snažnu malu armadu, rađena je na temelju informacija iz vojnih krugova, što je odmah postavilo i svojevrsna ograničenja jer aktivni, djelatni sugovornici iz MORH-a nikad neće otkriti detalje tih nabava. No iz tih razgovora ipak su se iskristalizirale mogućnosti i vrste oružja koje su nam primarno potrebne, a razgovor s bivšim glavnim planerom OS RH, kapetanom bojnog broda Ivicom Mandićem, sada vojnim analitičarem, poslužio je za detaljnije promišljanje što je sve potrebno HV-u u modernizaciji.
Ove vojne nabave, procjena je, vrijede približno oko pet milijardi eura, što se slaže s neslužbenim procjenama našeg vojnog vrha. Znači, riječ je o svoti gotovo pet puta većoj od one investirane u Rafale. Vojni proračun RH stalno raste i u 2024. iznosi oko 1,2 milijarde eura, što je još ispod 2 posto BDP-a, a što je naš i NATO-ov cilj. S obzirom na procjene rasta hrvatskog BDP-a u sljedećih četiri do pet godina, može se očekivati da će se na kraju tog razdoblja vojni proračun znatno uvećati i približiti svoti od 2 milijarde eura, želimo li ispuniti onih ciljanih savezničkih dva posto.