Bosna i Hercegovina bi mogla značajno povećati svoje porezne prihode ako bi slijedila primjer Španije i uvela porez na bogatstvo. Prema procjenama britanske organizacije Tax Justice Network, BiH bi mogla mjesečno prikupiti 41 milion maraka primjenom španjolskog modela oporezivanja bogatstva.
U europskom kontekstu, potencijalne koristi od ovakvog poreza variraju.
Iako BiH spada među siromašnije europske zemlje, u njoj postoje značajni bogatuni, uključujući biznismene čije bogatstvo se mjeri milijardama maraka. Imovina pet najbogatijih osoba u BiH iznosi 3,2 milijarde eura, što čini 13,3 posto bruto društvenog proizvoda zemlje. Čak i u manjem gradu poput Živinica u Tuzlanskoj županiji, nalazi se 150 milionera.
Španija je prije dvije godine uvela privremeni porez na bogatstvo za pojedince čija imovina prelazi tri miliona eura. Ovaj porez nije doveo do značajnog preseljenja bogatih pojedinaca, sa samo 0,01 posto najbogatijih obitelji koje su odlučile napustiti zemlju, javlja Večernji list. Argumenti za porez na bogatstvo uključuju činjenicu da mali broj ljudi posjeduje većinu globalnog bogatstva, dok većina bogatstva dolazi iz rente, kamata i dividendi, a ne od redovitih prihoda.
Norveška i Švicarska su jedine druge europske zemlje koje primjenjuju porez na bogatstvo. Norveška naplaćuje jedan posto na vrijednost imovine iznad 150.000 eura, s različitim stopama za različite iznose bogatstva. Švicarska ima progresivni porez u rasponu od 0,16 do 3,5 posto za bogatstvo iznad 750.000 eura.
Prethodne analize su pokazale da bi uvođenje poreza na bogatstvo u BiH, s poreznom stopom od samo 1 posto, moglo donijeti između 1,14 i 2,18 milijardi maraka, ovisno o ukupnom bogatstvu u zemlji. Ova procjena pokazuje potencijal značajnog povećanja prihoda za državni proračun, što bi moglo imati značajan utjecaj na financijsko stanje zemlje.