Prostorija oblijepljena aluminijskom folijom, ispunjena eksplozivom, različitim konzolama za upravljanje dronovima i improvizovanim stolom na kojem se nalazi laptop. Kasni su noćni sati sredinom novembra 2025. godine i ovako izgleda scenografija jednog od TikTok prijenosa uživo srpskog dobrovoljca iz Modriče. Među stotinama ljudi koji ga prate je i novinar Detektora.
Tokom više od dva sata, grupa ljudi razgovara o trenutnom stanju na frontu u Ukrajini. Neki od njih su srpski dobrovoljci koji su se pridružili ruskoj vojsci, koja je prije skoro četiri godine napala Ukrajinu. Tokom prijenosa čuju se i glasovi ruskih vojnika, koji pričaju na svom jeziku. Iza naloga “dario_ristic_brzii”, koji je pokrenuo prijenos, stoji Dario Ristić iz Modriče.
On je također bio jedan od dobrovoljaca u ruskoj vojsci, ali se, nakon što je ostao bez noge, u septembru 2025. predao vlastima u Bosni i Hercegovini, koje ga sumnjiče za ratovanje na stranom ratištu. To djelo je, prema Krivičnom zakonu, kažnjivo kaznom zatvora u rasponu od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Odmah po povratku u BiH, određen mu je jednomjesečni pritvor. Ristić se, međutim, brzo našao na slobodi, gdje čeka odluku Tužilaštva BiH.
Iz Suda Bosne i Hercegovine pojasnili su da je Ristiću sredinom oktobra 2025. ukinuta mjera pritvora, te da su mu tada određene mjere zabrane napuštanja boravišta i zabrane putovanja.
Te mjere su naknadno dodatno ublažene. U decembru 2025. Sud je novom odlukom dozvolio kretanje u općini Modriča, uz obavezno povremeno javljanje nadležnima. Putovanje mu je i dalje zabranjeno.
Njegov advokat Rade Ćulibrk kazao je kako je očekivao da optužnica protiv njegovog branjenika bude podignuta u januaru 2026., ali da još uvijek nema informacije da li se to dogodilo.
Mi već imamo načelan dogovor, nakon potvrđivanja optužnice i ročišta za izjašnjenje o krivici, da zaključimo sporazum o priznanju krivice – dodao je Ćulibrk.
Pojasnio je i da je Ristić već u prvoj svojoj izjavi Tužilaštvu priznao izvršenje krivičnog djela.
– A jest lijepa, majku joj. (…) I puna – rekao je Ristić, komentirajući bombu za dron koju je njegov sagovornik pripremao za napad na ukrajinske položaje, tokom svog prijenosa na TikTok profilu, na kojem ga prati više od deset hiljada ljudi.
Od sredine novembra 2025. godine, od kada ga je Detektor pratio, Ristić se uživo uključio nekoliko puta, a vrlo brzo nakon izlaska iz pritvora profil je pretvorio u okupljalište bivših i aktuelnih boraca ruske armije.
U jednoj od objava Ristić je ponovo komunicirao sa svojom publikom u novom prijenosu uživo u kojem sastavlja svoj dron u kući.
– Ja volim ubijati samo naciste – jedan je od odgovora koje je uputio svojim pratiocima.
Najčešći sadržaji koje Ristić objavljuje jesu snimci koje sam pravi leteći dronom iznad Modriče, a nerijetko koristi i opciju prijenosa uživo, kako bi svojim pratiteljima prikazao svoje umijeće letenja, koje je uvježbao na ukrajinskom ratištu. Za razliku od običnih objava, prijenos uživo po završetku nije moguće ponovo reprodukovati i pogledati, a sve što je prikazano i rečeno tokom njegovog trajanja – nestaje. Najmanje jedan prijenos koji su pratili novinari pretvorio se u “rat uživo”.
U prijenosu na TikToku u kasnim noćnim satima 16. novembra 2025. u grupi ljudi na Ristićevom profilu okupili su se ljudi s nadimcima Kubanac, Serb, Delija i Roman Car. S Ristićem su razgovarali o borbama i izvještajima s fronta, tokom prijenosa koji je prosječno u svakom trenutku pratilo više od 200 ljudi.
Kako je profil dobrovoljca iz Modriče na TikToku postao megafon srpskih boraca?
Nakon izvjesnog vremena, Kubanac na svom krilu sastavlja napravu za koju tvrde da je eksploziv za FPV dron. Nezavisni međunarodni analitičari oružja potvrdili su da je naprava zapravo jedna od bombi kakve se koriste za ratovanje u Ukrajini. Ukrajinski analitičari za istovjetne naprave u svojim analizama navode kako je riječ o jedinici visokoeksplozivne bojeve glave.
Za to vrijeme Ristić pojašnjava o kakvoj napravi je riječ i na koji način se koriste njeni pojedinačni dijelovi.
Kubanac, raspali za braću jednu – poručio je jedan od učesnika.
Potvrđeno je da se iza kodnog imena Kubanac krije Aleksandar Kubatović, za koga su brojni Telegram kanali koji prenose situaciju na ratištu u međuvremenu prenijeli u decembru da je poginuo. Detektor to nije mogao nezavisno potvrditi.
U svojim 40-im godinama, Kubatović je, prema vlastitom priznanju, bio učesnik invazije na Ukrajinu još od 2023. godine, kada se, kako je navodio, borio u ukrajinskim gradovima Avdijevka i Soledar.
Analizirajući objave Kubatovića na društvenim mrežama, otkriveno je kako je on u Rusiji u jednom periodu 2025. godine boravio s Novakom Stjepanovićem, osuđenikom za ratne zločine u Bratuncu za kojeg je otkriveno da je zatvor izbjegao odlaskom na ukrajinsko ratište. Na jednoj od fotografija moguće je vidjeti Kubatovića i Stjepanovića s još dvije osobe tokom posjete Crkvi ikone Bogorodice “Neočekivana radost”, koja se nalazi u zapadnom Sibiru, odnosno u gradu Pyt-Yakh.
U Ristićevom prijenosu uživo vidi se nepoznati muškarac u prostoriji s Kubatovićem koji preko laptopa prati let drona za koji je Kubatović pripremio eksploziv.
Snimak prati komunikaciju na ruskom jeziku, a nakon nekog vremena plavi ekran na laptopu signalizira da je komunikacija s dronom izgubljena. Učesnici u prijenosu uživo su pojasnili da je sistem radio-elektronske zaštite ometao let drona, a Kubanac je dodao i da ih je ometala magla.
– Pali smo u neprijateljski dio, tako da… – dodao je Kubanac, uz odobravanje ostalih učesnika.
– Žena se taman ponadala, brate, da pogleda uživo kako to djeluje, brate – dodao je jedan od učesnika iz prijenosa.
Kako se dalje vidi, Kubanac je nastavio s pripremom novog drona, uz riječi kako eksplozivom “voli da se igra kao s plastelinom”.
Pokazuje i različito oružje koje posjeduje, uključujući bombu i nož, kao i proces sastavljanja eksplozivne naprave, za koju tvrdi da je bomba za dron. Nezavisni međunarodni analitičari potvrdili su da je na snimku zaista prikazana eksplozivna naprava, punjena plastičnim eksplozivom, te da se takve naprave obično koriste s komercijalnim dronovima, kojima mijenjaju namjenu u cilju izvođenja ratnih dejstava.
– Kubanac, imaš marker? (…) Uzmi nešto napiši za braću Srbe – poručio je jedan od učesnika.
Kubanac nakon toga na napravu ćiriličnim pismom upisuje “Pozdrav od Srba”, s prepoznatljivim simbolom “četiri S”, a zatim dodaje još i “Kosovo je Srbija”, kao i imena učesnika u prijenosu – Brzi (Dario Ristić), Roman (Roman Car), Delija i Serb.
Uz odobravanje učesnika prijenosa uživo, navode kako moraju Kubanca nečim nagraditi.
Kako je profil dobrovoljca iz Modriče na TikToku postao megafon srpskih boraca?
– Ova je sljedeća – dodaje Kubanac, kojeg TikTok nekoliko minuta poslije uklanja iz prijenosa, zbog cigarete i noža koje je prikazivao tokom svog obraćanja.
– Eksploziv može, a pljuga ne može – dodao je jedan od učesnika.
Ristić je tokom svojih javljanja uživo blokirao nepoznate ljude, zbog čega su novinari za svrhu praćenja kreirali nekoliko naloga pod pseudonimom.
Na pitanje s jednog od njih da li bi se vratio u Rusiju, Ristić je odgovorio:
– Da, bih, naravno. Ne znam, to je apsolutno nebitno pitanje da li bih otišao ili ne bih. Ljudi, ja sam ruski državljanin, tako da…
Ristićev branilac Rade Ćulibrk nije želio komentirati sadržaje koje njegov klijent dijeli na društvenim mrežama, navodeći kako ih nije vidio, niti su dio predmeta u kojem zastupa Ristića.
Ristić je nekoliko puta odbio razgovore s novinarima Detektora, a na posljednji upit, koji mu je proslijeđen putem advokata, naveo je da ne želi razgovor tokom istrage, te da će s novinarima biti spreman da razgovara kada bude okončan postupak u njegovom predmetu.
Nekoliko sedmica nakon ovog prijenosa, Ristić je svoj TikTok kanal preimenovao u “FPV dron Brzi”. Njegove objave od tada sadrže samo snimke napravljene dronom. Osim na TikToku, Ristić svoje snimke, na istoimenim kanalima, promovira i na drugim društvenim mrežama poput YouTubea, Instagrama i Facebooka, gdje pokušava izgraditi novu publiku, sa otprilike 1.000 pratitelja, koliko je do sada prikupio na ovim društvenim mrežama.
Ristićev TikTok profil i dalje je ispunjen snimcima i fotografijama sa ukrajinskog ratišta. Takav sadržaj, kao i onaj prikazan u prijenosu uživo, sigurnosni stručnjaci ocjenjuju rizičnim.
Kenan Hodžić, viši asistent na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, ocijenio je kako komunikacija koja uključuje ratne narative, glorifikaciju stranih oružanih formacija ili posredno povezivanje sa aktivnim ratištima, prestaje biti puka sloboda izražavanja i postaje eklatantan faktor destabilizacije.
– Ovakvi akteri funkcionišu kao neformalni posrednici utjecaja, oblikuju percepcije, normalizuju nasilje i stvaraju simbolički okvir u kojem se učešće u ratu prikazuje kao prihvatljivo ili poželjno ponašanje – naveo je Hodžić.
Za njega je problematična i činjenica da bi komunikacija kakva je viđena na Ristićevom TikTok nalogu mogla imati direktne implikacije na poštivanje zakonskog okvira BiH, kao i to da bi takvi narativi i poruke mogli dovesti do radikalizacije.
– Upravo ta siva zona između političkog stava, propagande i indirektne regrutacije predstavlja jedan od najvećih sigurnosnih rizika, jer otežava pravovremenu institucionalnu reakciju, a istovremeno omogućava širenje narativa koji potkopavaju pravni poredak – dodao je Hodžić.
Zbog svega smatra kako je potrebno mnogo bolje organizirati sisteme zaštite i nadzora digitalnog prostora, jer propuštanje reakcije na ovakve pojave znači prepuštanje ključnog dijela akterima koji mogu dovesti do ugrožavanja sigurnosti.
Ovo mišljenje dijeli i Nataša Kilibarda, analitičarka i digitalna forenzičarka iz Beograda, koja smatra da ovakvi slučajevi pokazuju koliko su pravni i sigurnosni okviri ostali zarobljeni u analognom vremenu.
Posebno je problematična ta, nazovimo, estetizacija rata, jer čak i kada ne vidimo eksplicitni poziv na nasilje, efekat je da se rat prikazuje kao nešto uzbudljivo, legitimno i društveno priznato. Na kraju to i predstavlja klasični propagandni efekat – pojasnila je Kilibarda.
Činjenicu da velike tehnološke kompanije, poput TikToka, propuštaju sankcionirati sadržaje koji promoviraju oružane napade, eksploziv ili ratne operacije, dok to čine za prikaz cigarete, nagog tijela ili alkoholnog pića, Kilibarda vidi kao propust automatizirane moderacije.
Takva moderacija sadržaja, dodaje, analizira kadar, ali ne i namjenu, niti procjenjuje vezu između objava, aktera i publike, što dovodi do nesmetanog širenja sigurnosno ugrožavajućeg sadržaja.
Tu Kilibarda vidi trostruki vakuum u kojem pravosuđe ne može izreći mjere koje pokrivaju digitalni prostor, sigurnosne institucije nemaju jasne protokole za nadzor online djelovanja povratnika s ratišta, a platforme djeluju kao “slijepi” regulatori – netransparentno, selektivno bez obaveze da uvaže lokalni sigurnosni kontekst.
Iz kompanije TikTok nisu odgovorili na upite o moderiranju ovakve vrste sadržaja, kao ni da li postoje ikakvi načini kontrole sadržaja koji može dovesti do kršenja lokalnih zakona.