U drugom krugu odlučivanja, ministri bi se trebali izjasniti o prijedlogu odluke o uspostavi Ureda glavnog pregovarača BiH s EU, privremenog tijela koje je predložio Kabinet predsjedavajuće Vijeća ministara.
Istog dana ponovo će biti razmatrani i Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH te izmjene i dopune Zakona o Sudu BiH, čiji je predlagač Ministarstvo pravde BiH. Ovi zakonski prijedlozi, zajedno s imenovanjem glavnog pregovarača, predstavljaju temeljne uvjete Evropske komisije za otvaranje pregovora o pristupanju.
Na to je jasno podsjetila Evropska komisija početkom novembra, kada je usvojila Paket proširenja i ocijenila napredak BiH u protekloj godini. Tada je poručeno:
“Kako bi se efikasno započeli pristupni pregovori, vlasti moraju, prije svega, finalizirati i usvojiti zakone usmjerene na reformu pravosuđa, koji će biti u potpunosti usklađeni s evropskim standardima, te imenovati glavnog pregovarača.”
Ovi prijedlozi trebali su se naći pred ministrima 2. decembra, ali sjednica nije održana jer ministri iz srpskog naroda (SNSD) nisu podržali predloženi dnevni red. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto tada je izrazila žaljenje zbog izostanka napretka.
“Nadala sam se iskoraku kada su u pitanju ova dva zakona, naročito pred zasjedanje Evropskog vijeća, jer su postojali jasni signali da bi BiH dobila zeleno svjetlo ako bi završila ove zakone”, kazala je Krišto, dodajući da je “najbolje da svako konkretno kaže da li je za evropski put Bosne i Hercegovine.”
S druge strane, ministar Staša Košarac objasnio je da ministri iz SNSD-a nisu glasali za dnevni red jer, kako je rekao, nije bio prethodno usaglašen.
“Ministri u Vijeću ministara BiH koji dolaze iz SNSD-a nikada neće podržavati nešto što je na dnevnom redu, a da nije prethodno usaglašeno sa institucijama RS-a”, poručio je Košarac.
Uz tri ključne tačke vezane za EU integracije, Vijeće ministara će 8. decembra razmatrati i niz drugih dokumenata: izvještaje o implementaciji strateških planova Oružanih snaga BiH, novi pregled stanja u oblasti migracija za prvih šest mjeseci 2025. godine, dodatnu informaciju o provođenju GRECO preporuka, te prijedloge koji se odnose na radne dozvole strancima i izmjene Zakona o SIPA-i.