Značajni gubici pčelinjih društava širom Bosne i Hercegovine izazvali su ozbiljnu brigu među pčelarima. Iako je situacija u BiH povoljnija u odnosu na pojedine susjedne zemlje, uzroci velikog pomora su brojni, a rješenja još uvijek ne postoje.
Semberija je jedno od najpogođenijih područja, gdje se, prema riječima pčelara, gubici kreću od 50 do čak 90%.
“Semberiju je prošle godine pogodila jaka suša, zbog koje je izostala najvažnija polenska paša. Bez polena, pčelama je skraćen životni vijek i nisu mogle iznijeti novu generaciju,” kaže pčelar Bojan Nešković.
Klimatske promjene, virusne i parazitske infekcije, te slabija društva koja su ušla u zimu dodatno su pogoršali stanje.
“Imao sam gubitke od oko 10 do 12%. Nažalost, često zazimimo i slabija društva, nadajući se blagoj zimi. Ove godine to se nije isplatilo,” navodi za BHRT pčelar Miladin Tešić.
Pomor pčela mogao bi uticati i na tržište meda. Trenutno se najviša cijena bilježi u Hercegovini, dok je u Semberiji kilogram meda između 20 i 25 KM.
“Ovo je katastrofa za pčelare. Kakav će to imati uticaj na cijene – još je rano reći. Sve zavisi od toga koliko će meda uopšte biti,” ističe Nešković.
Uprkos određenoj voćnoj paši, pčelari nisu optimistični.
“Pčele su nešto donijele, ali čekamo da vidimo šta će biti s bagremom. Prošla godina bila je jedna od najgorih, pčele su preživjele samo zahvaljujući prihrani,” zaključuje Tešić.