– Svom radu u politici sam posvećen već 28 godina. Narod zna! To svaki ozbiljan političar mora imati uvijek na umu. Nedavno sam rekao da se nije šaliti sa našim narodom. To su pokazali i ovogodišnji izbori i rezultati koje imamo.
Dugogodišnji državni parlamentarac SDA, za Oslobođenje govori o formiranju vlasti, koalicijama, te očekivanjima od Predsjedništva BiH
Rezultati izbora su pokazali da Vas građani žele i četvrti put zaredom u Parlamentu BiH. Koliko Vam to znači, pogotovo što ste u glasovima pretekli one bolje pozicionirane na listi?
– Svom radu u politici sam posvećen već 28 godina. Narod zna! To svaki ozbiljan političar mora imati uvijek na umu. Nedavno sam rekao da se nije šaliti sa našim narodom. To su pokazali i ovogodišnji izbori i rezultati koje imamo. Građani među nama, političarima, lako prepoznaju serioznog, dosljednog i predanog sugrađanina koji ih predstavlja.
Tokom ovih izbora neki političari su se samo bavili brojkama unutar svojih političkih stranaka, a nisu znali ko im je konkurencija iz drugih stranaka za nivo na koji su oni birani. Politički pluralizam je ovdje izgubio svaki smisao, ali je na nama sada da zbijemo redove i što prije formiramo vlast na zadovoljstvo svih građana u državi.
Nažalost, ovi izbori su pokazali i manjkavosti izbornog procesa, jer je izostalo političko natjecanje između političkih subjekata, izostale su debate ili su bile siromašne i neprincipijelne. Predstavljanje političkih stranaka je bilo neprimijećeno, tako da su građani ostali uskraćeni da mogu birati najbolje, već im se, uglavnom, serviralo za koga trebaju glasati, što nije dobro, jer je izostala slobodna politička volja. Generalno, ambijent za biranje nije bio slobodan kakav bi trebao biti, već su došli do izražaja lokalni moćnici i lokalizam kao negativna pojava, osim u pojedinim slučajevima koji su potvrdili da se birači ne mogu prevariti. Pozitivno je i to da su birači prepoznali one koje forsiraju lideri – poslušne podanike, ali i one principijelne revolucionare kojima redovno daju podršku, jer se kampanja ne svodi na predstavljanje u 30 dana, već se pamti rad svakog kandidata tokom trajanja mandata.
Kad to već nije učinjeno kroz izmjene Izbornog zakona, hoće li CIK dati HDZ-u BiH ekskluzivno pravo, ovaj put kada je riječ o delegatima?
– CIK ne bi smio donositi takav podzakonski akt, jer ne može provoditi odluke Ustavnog suda FBiH. U Ustavu FBiH koncizno stoji da se za formiranje Doma naroda koriste podaci iz 1991, jer se tako obezbjeđuje proporcionalna zastupljenost naroda. Potopljeni brod zvani HDZBiH pokušava isplivati kroz vidljivi politički uticaj članova CIK-a. Ovo što radi CIK je i politička i izborna prevara. U najgorem slučaju, ako CIK donese neustavan podzakonski akt, to će značiti da je jedna od krucijalnih državnih institucija podržala udruženi zločinački poduhvat kojim je formirana Herceg-Bosna, a koji je potvrdio i Sud u Haagu. To bi značilo da CIK ostvaruje ratne ciljeve kako UZP-a, tako i genocidne politike, što je apsolutno neprihvatljivo. Ne trebamo se zavaravati da je to samo ideja koju gaji HDZ, to je stvarno stanje u jednom dijelu Federacije, gdje postoji potpuno paralelna vlast. Zagovornici ovakvog stanja su političke elite koje nisu za BiH u okviru granica zacrtanih Dejtonskim sporazumom, ističe Mehmedović.
Čini se da ni OHR ni Delegacija EU nemaju iste stavove o načinu izbora delegata…
– Stav OHR-a je jasan, jer se u više navrata čulo da OHR stoji iza Ustava FBiH, što znači da je u ovom slučaju izričito primjenjiv popis iz 1991, te da aneks 7 još nije okončan. Sve drugo bi značilo potvrdu etničkog čišćenja u našoj državi. Međutim, Ured Evropske komisije u BiH smatra da CIK treba djelovati u skladu sa svojim mandatom i ustavnim okvirom, kako bi se obezbijedila potpuna provedba izbornih rezultata. Sve to, kako ističu, uključuje i poštivanje propisanih zakonskih rješenja. Dakle, može se shvatiti da je Evropska komisija u BiH dala signal CIK-u da donese protivustavnu odluku za Dom naroda, što bi bilo pogubno i za demokratski postizborni proces, a dakako, što je i najdramatičnije, time bi počela legalizacija UZP-a. Ne trebam ni reći šta bi to značilo i kakve bi posljedice po budućnost BiH uzrokovala takva odluka.
Vjerujete li u priče da HDZ preko evropskih parlamentaraca pokušava utjecati na strane sudije Ustavnog suda BiH i mislite li da takav pritisak može uroditi plodom, uprkos stavu OHR-a?
– Poznato je da se HDZ protivi privremenim izbornim propisima. Oni izričito smatraju da CIK ima pravo da podzakonskim aktom riješi formiranje Doma naroda. Tako je svih 11 hrvatskih europarlamentaraca u zajedničkom pismu Vijeću za vanjsku politiku Evropske unije izrazilo “duboku zabrinutost” zbog ishoda naših izbora.
Dakle, prekaljeni elitni vojnici ove stranke (HDZ) i vertikalno i horizontalno realizuju svoje ciljeve. Satelitski HDZBiH zapravo je uvijek tražio izvorište u susjednoj nam državi. Njihovi predstavnici u Evropskom parlamentu mogu uticati na politiku bh. hadezeovaca onoliko koliko to želi zvanični Zagreb. Samo, ovdje je pitanje ko sluša zvanični Zagreb i koliko se njihov glas daleko čuje. Konačno bi RH trebala da ostavi BiH na miru, jer nakon UZP-a bi trebali postiđeni da se prema BiH odnose kao prema dobrom susjedu, a ne da ugrožavaju naša prava na svakom koraku. Pomenuću samo pelješki most, Trgovsku goru, korištenje hidropotencijala BiH, uzurpaciju i otimačinu naše imovine u RH, nepoštivanje prava otpuštenih radnika u RH itd.
Hrvatski EU parlamentarci bi trebali da poštuju i njeguju EU demokratske i pravne vrijednosti, a ne da nasjedaju na dnevnopolitičke ciljeve HDZ-a RH i BiH.
Iako je SDA osvojila najviše mandata u kantonima, ipak bi u nekoliko njih mogla u opoziciju. Kako gledate na činjenicu da mnogi ne žele sa SDA u vlast?
– Današnje poluprivatne i porodične stranke, smatrajući da su značajan politički faktor koji može uticati na političku zbilju BiH, pokazale su da su im cilj postojanja samo sitnosopstvenički interesi pojedinaca u njima. Tajnoviti sastanci Dodika i Nikšića, recimo, dokazuju kako i veliki vole male. To je potvrda da mali sami sebi presuđuju u tom samoubilačkom pohodu. Pomenuću ovdje i slučaj Obrena Petrovića, gradonačelnika Doboja, koji je zbog Dodikovih obećanja istjeran iz SDS-a. Ljudi koje su birali građani brzo zaboraviše na njih, a država im, pak, nije ni na pameti. SDA se kao stranka može pohvaliti epitetom državotvorne stranke. Ovo je naša država, naši građani su na izborima dokazali da su za državu, a to su pokazali na taj način što su glasali za SDA. To što neki negiraju snagu i značajne rezultate ove stranke trebaju se zapitati kolika će biti njihova trajnost u odnosu na njihov rezultat i volju naroda.
Formalno se mogu formirati matematičke koalicije bez SDA, ali to sigurno generira i uvodi u političku praksu ignoriranja volje većine, što je opasnost, prvenstveno, za one koji to rade, jer se to vrati kao bumerang, a čini mi se da se nisu pravilno shvatile poruke naroda na izborima, koji je rekao “država BiH je najvažniji prioritet”.
Izbacivanje SDA iz vlada će sigurno koristiti SDA, ali neće koristiti Bosni i Hercegovini i narodu, jer će to biti još jedno izgubljeno vrijeme u razvoju institucija i kreiranju političke stabilnosti, što ide naruku samo neprijateljima Bosne i Hercegovine.
Šta očekujete od novih članova Predsjedništva BiH? Hoće li biti više sloge nego u prošlom sazivu, s obzirom na izjave Dodika i reakcije zvaničnog Zagreba?
– Funkcionisanje našeg tročlanog Predsjedništva je bilo upitno još od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Svjedoci smo još svježeg primjera pelješkog mosta, gdje se Predsjedništvo posvađalo između sebe zarad tzv. nacionalnih interesa. Cijenu nepoštivanja države BiH je platio Dragan Čović na proteklim izborima. Bez jezika mržnje, sa lijepim govorom moći će se postići mnogo na političkoj stabilizaciji BiH. O političkoj volji da i ne govorim. To je ono što ja očekujem od našeg tročlanog Predsjedništva BiH.