“Prije svega, kao kolektiv iskazujemo duboko saučešće porodici osobe koja je tragično nastradala zbog pada dijela krošnje stabla u sarajevskom naselju Grbavica. Ovaj događaj još jednom ukazuje na ozbiljnost problema i iskreno se nadamo da će sve instance odgovornih institucija i pojedinaca u najbližoj budućnosti više pažnje posvetiti pitanjima sistemskog, pravovremenog i odgovornog upravljanja zelenom infrastrukturom, kako bi se rizici po sigurnost građana i imovine sveli na minimum”, navedeno je na početku saopćenja koje potpisuje dekan prof. dr. Besim Balić.
Naglašeno je da je upravljanje zelenom infrastrukturom na području Kantona Sarajevo kompleksno i izazovno jer uključuje veliki broj aktera na kantonalnom, općinskom i gradskom nivou, ali bez jasno preciziranih nadležnosti i procedura postupanja.
“Ovakav okvir rezultira izostankom planskih i koordiniranih aktivnosti usmjerenih ka očuvanju, unapređenju i održivom korištenju svih funkcija i usluga koje zelena infrastruktura pruža građanima. Ključni problem koji smo kao relevantna institucija iz ove oblasti prepoznali jeste nedostatak osnovnih strateških smjernica i operativnih standarda, kao i osnovnih podataka o svim elementima zelene infrastrukture u urbanim prostorima. Ovo se posebno odnosi na stanje i podatke u vezi urbanih stabala za koja se, u cilju zaštite i stabala, ali i građana i imovine u njihovoj blizini, moraju posjedovati odgovarajući podaci, osigurati kontinuirani monitoring od stručnih osoba, te uz uvažavanje interesa svih zainteresiranih strana provoditi mjere održavanja, zaštite i obnavljanja”, piše u saopćenju.
Nažalost, dodaje se, ni na jednom administrativnom nivou trenutno ne postoji jasno definisana strategija kojom bi se obuhvatila isključivo pitanja razvoja i unapređenja zelene infrastrukture, kao prirodnog rješenja za okolinske probleme, koji su izraženi u urbanom prostoru.
“Upravo suprotno, većina donosilaca odluka zelenu infrastrukturu i zelene površine posmatra kao prostor za izgradnju novih objekata, dok se sve ostale aktivnosti provode sporadično, bez jasnog usmjerenja i suštinskog opredjeljenja za uspostavljanje sistemskog modela upravljanja zelenom infrastrukturom, usmjerenog ka zadovoljavanju interesa, zahtjeva i potreba građanki i građana. Takvo postupanje vodi ka narušavanju stanja svih elemenata zelene infrastrukture, te povećanju rizika za sigurnost građana i njihove imovine.
Univerzitet u Sarajevu – Šumarski fakultet, kao nastavna i naučnoistraživačka institucija obrazuje kompetentne stručnjake iz oblasti šumarstva i hortikulture, koji mogu odgovoriti na sve izazove upravljanja i održavanja zelene infrastrukture temeljem znanja, vještina i kompetencija stečenih kroz različite cikluse formalnog obrazovanja”, istaknuto je.
Naglasili su da njihovi obrazovni programi obiluju teoretskim i praktičnim znanjem i informacijama o najboljim praksama u vezi urbane zelene infrastrukture, a pristup podučavanju je zasnovan na rješavanju konkretnih izazova, čime se studenti pripremaju za realne uslove na tržištu rada.
“Ipak, upravo tržište rada,a naročito javni sektor do sada nije prepoznao i na sistemski način osigurao da se kontinuirano upošljavaju stručnjaci hortikulture i šumarstva na poslovima upravljanja zelenom infrastrukturom, što ima višestruke negativne posljedice, a posebno u dijelu izgradnje kapaciteta za stručni i kontinuiran nadzor nad stanjem svih elemenata urbanog zelenila.
Kroz realizaciju naučnoistraživačkih aktivnosti stručnjaci Šumarskog fakulteta su fokusirani na sveobuhvatno analiziranje urbane zelene infrastrukture, zasnovano na interdisciplinarnom metodološkom pristupu, u cilju davanja upravljačkih preporuka za jačanje regulirajućih, ekoloških, društvenih i estetskih funkcija/usluga. U ovu svrhu se upotrebljavaju moderni istraživački instrumenti i oprema, a rezultati analiza služe kao osnove za provođenje operativnih aktivnosti njege, zaštite i obnavljanja urbane zelene infrastrukture. Važno je istaći da su projekti i istraživačke aktivnosti ovakvog tipa uglavnom do sada realizirane kao pilot studije ili istraživački projekti, te da je izostala i izostaje značajnija podrška, ali i interes od općina ili samog Kantona Sarajevo za provođenjem istraživanja, kojim bi se stvorili temelji za uspostavljanje sistemskog modela upravljanja zelenom infrastrukturom na području cijelog kantona”, navedeno je.
U nastavku je istaknuto da, polazeći od navedenih činjenica, identifikovanih sistemskih nedostataka i dugogodišnjeg izostanka strateškog i stručnog pristupa upravljanju zelenom infrastrukturom, Univerzitet u Sarajevu – Šumarski fakultet smatra da je neophodno hitno preći sa parcijalnih i reaktivnih mjera na planski, koordiniran, odgovoran i održiv model upravljanja zelenom infrastrukturom na području Kantona Sarajevo.
“U tom smislu, u cilju unapređenja sigurnosti građana, očuvanja javnog prostora i jačanja ekoloških i društvenih funkcija urbanog zelenila, predlažemo sljedeće ključne preporuke za donosioce odluka na nivou Kantona Sarajevo i jedinica lokalne samouprave:
Pokrenuti postupak izrade i usvajana kantonalne strategije za upravljanje zelenom infrastrukturom, sa jasno definisanim ciljevima, nadležnostima i mehanizmima koordinacije između kantonalnog, gradskog i općinskog nivoa vlasti.
Uspostaviti jedinstvenu digitalnu bazu podataka urbane zelene infrastrukture sa posebnim fokusom na evidenciju i procjenu stanja urbanih stabala (vrsta, starost, zdravstveno stanje, rizici).
Osigurati obavezan i kontinuiran stručni monitoring urbanih stabala, koji provode kvalifikovani stručnjaci iz oblasti šumarstva i hortikulture, uz jasno definisane protokole procjene rizika po uzoru na dobre prakse u ovoj oblasti.
Usvojiti i primjenjivati standarde i procedure njege, održavanja i sanacije urbanog zelenila, u skladu sa savremenim stručnim i naučnim preporukama.
Sistemski, prioritetno i kontinuirano upošljavati stručnjake šumarstva i hortikulture u javni sektor, kroz stalna radna mjesta ili dugoročne ugovorne aranžmane, posebno u službama nadležnim za urbanu zelenu infrastrukturu i druge komunalne poslove.
Uvećati budžetska izdvajanja za održavanje i obnovu zelene infrastrukture, uz jasno razgraničenje troškova za preventivne i interventne mjere.
Ojačati saradnju sa akademskom zajednicom, posebno kroz institucionalnu podršku istraživanjima koja predstavljaju osnovu za donošenje upravljačkih odluka zasnovanih na dokazima (evidence-basedpolicy).
U procesu donošenja odluka tretirati zelenu infrastrukturu kao ključni element javne infrastrukture, javnog zdravlja i klimatske otpornosti, a ne kao rezervni prostor za gradnju.
Univerzitet u Sarajevu – Šumarski fakultet izražava jasnu spremnost da, kroz svoje kadrovske i istraživačke kapacitete, preuzme aktivnu ulogu u procesima izrade strateških smjernica, operativnih standarda i procedura za uspostavljanje sistemskog i održivog modela upravljanja zelenom infrastrukturom na području Kantona Sarajevo, u interesu sigurnosti, zdravlja i kvaliteta života svih građana”, zaključeno je u saopćenju.