Srijeda, 17 travnja, 2024

Nova pravila za ulazak u EU: Čak i za jednu jabuku vraćaju sa granice

Preporučeno

Putnici kod onih kod kojih se pronađu biljke neće biti novčano kažnjeni, ali neće moći da nastave put. Zanimljivo je da se ova obaveza ne odnosi na pet biljaka – urme, durijan, ananas, banane i kokos, koje se mogu nositi, čak i kada ne posjeduju uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti.

Ukoliko ste ovih dana krenuli put neke od zemalja Evropske unije, možda ćete u koloni stajati kraće nego inače. Ali ako ste ponijeli jabuku da usput prezalogajite, sasvim je sigurno da nećete stići dalje od granice sa Mađarskom?!

Iako je na graničnom prelazu Horgoš – Reske od juče na snazi minimum granične kontrole za putnički saobraćaj, koji su ugovorili ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Mađarske kako bi se smanjile gužve, Mađari su uveli novi propis – od sada na teritoriju Evropske unije žive biljke se mogu prenijeti samo ukoliko imaju prateću fitosanitarnu dokumentaciju, prenose “Novosti“.

Kako bi se zaštitili od štetočina, izuzetka nema – bilo da je u pitanju jedna jabuka ili gajba, bilo da je riječ o lukovicama ili rasadu. Ukoliko se pronađu u vozilu, a nemaju odgovarajuće dokumente, putnik će to morati ili da baci, ili će ga mađarski carinici vratiti nazad u Srbiju.

Putnici kod onih kod kojih se pronađu biljke neće biti novčano kažnjeni, ali neće moći da nastave put. Zanimljivo je da se ova obaveza ne odnosi na pet biljaka – urme, durijan, ananas, banane i kokos, koje se mogu nositi, čak i kada ne posjeduju uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti.

“Od naših carinika smo čuli za ova nova pravila i već kod nas bacili jabuke i banane koje smo poneli deci ako se u povratku duže zadržimo na granici”, kaže Milan J. iz Novog Sada, koji je sa porodicom krenuo u Beč na Božićni vašar.

Mnogi građani Srbije svakodnevno odlaze na rad u Mađarsku i često sa sobom nose voće za užinu.

“Svako jutro putujem u Segedin i za užinu ponesem dve ili tri jabuke. Nije problem, sada ću ih baciti, ali videćemo kako će to funkcionisati kada počnu veće gužve”, kratko je “Novostima” rekao Arpad Mesaroš.

Nova pravila izazvala su revolt putnika u autobusu, koji su organizovano krenuli u obilazak Budimpešte.

“Da li će sada mađarski carinici pregledati svaki ranac i odrediti šta smemo da jedemo? To je kontradiktorno sa najavama da će se ubrzati carinska procedura”, smatra Anastazija iz Beograda.

U međuvremenu, srpske granične službe su spremne za predstojeći veći talas putnika, koji se očekuje već naredne nedjelje. Minimum granične kontrole trajaće do 15. januara i primjenjivaće se ukoliko dođe do pojačanog intenziteta saobraćaja.

“Radićemo punim kapacitetom, na svih šest terminala, a tražili smo i pojačanje iz drugih jedinica. Sa naše strane sigurno neće biti problema”, najavljuje Vukan Papić, zamjenik komandira na graničnom prelazu Horgoš.

Putnici koji ulaze na teritoriju EU neće moći, pored jabuka da unesu i drugo voće i povrće. Na ovoj listi su i šljive, trešnje, paradajz, krompir, luk i drugo voće i povrće, ukoliko nemaju fitosanitarni sertifikat. Sušeno, konzervirano i prerađeno voće i povrće može se donijeti u zemlje EU.

Minimum granične procedure najviše je obradovao vozače kamiona, koji se nadaju da će malo brže stići na odredište. Sada je kolona teretnjaka na Horgošu duga gotovo pet kilometara, dok je na Kelebiji već “izašla” iz naselja i “ušla” u Suboticu.

“Tačno je da je pred kraj godine veća gužva, ali je i činjenica da sa mađarske strane nemaju sluha za nas. Po 30 sati stojimo u koloni, desi se da sat vremena nijedan kamion ne prođe”, bijesno će jedan od rijetkih vozača koji je bio raspoložen za razgovor. – Kao opravdanje im služi skener, navodno samo jedan radi, ali mislimo da je ipak u pitanju njihov tihi štrajk. Nije pošteno da svoje nezadovoljstvo iskaljuju na nama koji pošteno zarađujemo svoj hleb.

Biljne štetočine

Stroži pravilnici o tome šta putnici smiju da unesu u EU napravljeni su zbog biljnih štetočina, a kao dio direktive Evropske unije koja se odnosi na voće i povrće. Na listi evropske institucije je 20 karantinskih štetočina koje se namnožavaju i šire, a uključujući japansku bubu, azijsku bubu dugog roga, citrusovu zelenu i crnu tačku i Xylella fastidiosa, čiji je ekonomski, ekološki i društveni uticaj na teritoriji EU najoštriji.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Klanjana dženaza Amili, koja se sa sinom utopila u Sarajevu: Ostavila ceduljicu u kojoj je pisalo “kada nas pronađete nazovite mog babu Asima”

U Vukeljićima kod Busovače danas je klanjana dženaza Amili Šehović, majki koja je sa svojim sinom Salihom pronađena u...

Još vijesti za vas