Transparency International u Bosni i Hercegovini uputio je prijavu Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa BiH protiv novog direktora BH Telekoma Amela Kovačevića, bivšeg savjetnika ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića.
Kovačević je imenovan za generalnog direktora iako Zakon o sprečavanju sukoba interesa BiH ne dozvoljava savjetnicima izabranih zvaničnika da rukovode javnim preduzećima šest mjeseci nakon isteka mandata.
Prema medijskim navodima, Kovačević je do nedavno obavljao savjetničku funkciju a Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 21. septembra potvrdila odluku Nadzornog odbora javnog preduzeća BH Telecom dd. Sarajevo kojim su izabrani vršioci dužnosti uprave ovog preduzeća, među kojima se nalazi i njegovo ime, saopćio je Transparency International.
Amel Kovačević je član NiP-a, a njegovo imenovanje sa političke funkcije direktno na poziciju direktora jednog od najznačajnijih javnih preduzeća, ističu iz
Transparency International- a, suprotno je kako Zakonu o sukobu interesa BiH tako i deklarativnom opredjeljenu nove vlasti u FBiH za ispunjavanje uvjeta iz 14 prioriteta, među kojima se posebno naglašava potreba depolitizacije javnih preduzeća.
– Također treba podsjetiti da je rad Komisije za odlučivanje o sukobu interesa na nivou BiH, koja u ovom slučaju treba da donose odluku, često blokiran zbog političkog načina odlučivanja i da brojne prijave iz ranijeg perioda još nisu riješene. To se potvrdilo nedavno kada je sjednica ove komisije otkazana zbog nedostatka kvoruma a na dnevnom redu našli su se nacrti odluka o sankcijama protiv više funkcionera uključujući i one protiv aktuelnog premijera Federacije BiH Nermina Nikšića i direktora Regulatorne Agencije za komunikacije (RAK) Draška Milinovića, dok se još od ranije čeka odluka protiv Milorada Dodika i drugih političara koje je TIBiH prijavljivao zbog sukoba interesa – saopćili su iz TIBiH.
Pojava sukoba interesa, dodaju, nesmetano prolazi i na nižim nivoima jer se u Federaciji BiH postojeći zakon iz ove oblasti ne primjenjuje a nacrt novog je povučen iz procedure dok je novim izmjenama zakona u Republici Srpskoj sukob interesa praktično legalizovan, što upućuje da su političari u BiH, i pored proklamovane podrške evropskom putu BiH krenuli upravo u suprotnom smjeru.
TIBiH podsjeća da proces evropskih integracija od BiH zahtjeva unaprjeđenje ključnih antikourpcijskih zakona, među kojima je i onaj koji reguliše sukob interesa, te da je ovo pitanje moguće riješiti temeljnim usklađivanjem zakona na svim nivoima vlasti u BiH i uspostavljanjem tijela koja su politički i na svaki drugi način nezavisna za odlučivanje o sukobu interesa javnih funkcionera.