Vlada Federacije BiH dala je saglasnost na prijedlog Grada Orašje za izuzimanje od primjene Zakona o unutrašnjoj trgovini odnosno o neradnoj nedjelji. To znači da će trgovine na području Orašja moći neometano raditi i drugim danom vikenda.
Orašje nije jedino koje je uputilo ovaj zahtjev i sigurno je da će i druge općine i gradovi koji žele ukinuti neradnu nedjelju očekivati jednak tretman federalne vlade ukoliko imaju valjane argumente.
U obrazloženju odluke Grada Orašja je, između ostalog, navedeno da imaju specifičan geografski položaj unutar Federacije BiH i da značajan broj korisnika usluga u oblasti trgovine čine potrošači, kupci, te turisti-izletnici-jednodnevni gosti na teritoriju grada Orašja s područja susjedne Republike Hrvatske sa značajnim učešćem u ostvarenom prihodu kod privrednih subjekata koji obavljaju djelatnost u oblasti trgovine pa i ostalih uslužnih djelatnosti povezanih sa trgovinom kao što je ugostiteljstvo i turizam.
Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević je uslišio molitve vlasti u Orašju, a sada će trebati odlučivati o zahtjevima koji su prispjeli, poput onog iz Maglaja i brojnih drugih koji također žele za trgovine dozvoljen rad nedjeljom.
U obrazloženju Vlade FBiH navodi se da je u Orašju jedan od najfrekventnijih graničnih prijelaza u BiH i da je Orašje “teritorijalno izdvojeno od ostalih dijelova FBiH te se naazi u ‘okruženju’ i direktno graniči sa Republikom Srpskom, Brčko Distriktom i Republikom Hrvatskom.”
Neradna nedjelja izazvala je duboke podjele u društvu. Jedni podržavaju pravo trgovaca da imaju zagarantovanu neradnu nedjelju, a drugi se pitaju šta je sa radnicima u pekarama, benzinskim pumpama, cvjećarama i drugim prodavnicama čiji uposlenici, također, rade i nedjeljom. Treća skupina smatra da je ovaj zakon besmislen i da svima treba dozvoliti pravo na izbor i rad – ko želi da radi – neka radi uz jasno zakonski definisana prava radnika i obaveze poslodavca za rad nedjeljom.
Također, neradna nedjelja izazvala je ogromne gužve u trgovinama subotom što izaziva dodatni stres kod radnika i kod kupaca.
Iako se na prvi pogled čini kao mjera za zaštitu radnika i porodica, stvarni pobjednici su veliki trgovački lanci. Oni tako: smanjuju troškove poslovanja, ograničavaju konkurenciju malih trgovaca i profitiraju od online prodaje koja ostaje aktivna i nedjeljom.
Radnici ne dobijaju stvarne beneficije, a potrošači i male zajednice trpe.