U Bosni i Hercegovini, dok troškovi života rastu iz mjeseca u mjesec, tema plata u institucijama ponovo je izazvala burne reakcije javnosti. Razlog je novi obračun plata u Federaciji BiH, koji donosi povećanja za dio zaposlenih u federalnim organima, ali se automatski prelijeva i na izabrane i imenovane zvaničnike.
Sporazum o osnovici i bodu za obračun plata za fiskalnu 2026. godinu potpisali su Vlada FBiH i Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika. Sporazumom je utvrđena osnovica 540 KM i bod 1,00, što će se primjenjivati u skladu sa Zakonom o izvršavanju Budžeta FBiH za 2026. godinu.
Sindikat poručuje da je cilj bio da se plaće usklade s rastom troškova, posebno za one koji rade u sistemu – od državnih službenika i namještenika do specifičnih službi unutar federalnih institucija. U javnosti je odjeknula izjava da bi, prema novom obračunu, radno mjesto sa srednjom stručnom spremom u organima uprave moglo iznositi oko 1.450 KM.
Međutim, dio kritika odnosi se na to što povećanja ne ostaju samo na “nižim” platama, već se odnose i na premijera, ministre i parlamentarce, kojima rast osnovice donosi značajno veće iznose u odnosu na ostatak javnog sektora. U pojedinim procjenama i medijskim navodima spominje se rast i do 500-600 KM za visoke funkcije.
Zastupnici koji se protive ovakvom efektu podsjećaju da je ranije u parlamentarnu proceduru upućen prijedlog izmjena Zakona o platama i naknadama, s ciljem “smirivanja” rasta plata političkim zvaničnicima i ostvarivanja ušteda. Prema objavljenim informacijama, prijedlog je još u maju 2025. upućen u proceduru, uz ideju da se o njemu raspravlja paralelno s budžetom.
Pritisak javnosti pojačava i činjenica da se rasprava o budžetu vodi u istom periodu. Vlada FBiH je utvrdila prijedlog budžeta za 2026. godinu u iznosu od oko 8,9 milijardi KM, a Predstavnički dom je za 19. i 20. januar 2026. najavio sjednicu na kojoj je budžet među glavnim tačkama dnevnog reda.
Ekonomski analitičari upozoravaju da ovakav model može produbiti osjećaj nepravde: oni koji već imaju stabilna primanja dobijaju dodatni rast, dok veliki dio građana kroz inflaciju i skupu potrošačku korpu ne osjeća poboljšanje. Istovremeno, institucije i predlagači reformi poručuju da je ključ u jasnijem razdvajanju plata državne službe od naknada i koeficijenata izabranih zvaničnika.