Prema najnovijim dugoročnim prognozama objavljenim na Severe Weather Europe, Europa će u studenom uživati u relativno blagim uvjetima, ali već od 1. decembra 2025. očekuje nas “hladno iznenađenje”, slabljenje polarnog vrtloga i dolazak arktičkih zračnih masa koje bi mogle donijeti snijeg i mrazeve ranije nego ikad.
Zadnji je dan oktobra. Vrijeme je bilo posebno dinamično, a sada meteorolozi upozoravaju da je pred nama je jesen naglim preokretima, ali pravi šok dolazi s početkom zime. Prema najnovijim dugoročnim prognozama objavljenim na Severe Weather Europe, Europa će u studenom uživati u relativno blagim uvjetima, ali već od 1. decembra 2025. očekuje nas “hladno iznenađenje”, slabljenje polarnog vrtloga i dolazak arktičkih zračnih masa koje bi mogle donijeti snijeg i mrazeve ranije nego ikad. U središtu pažnje su Rossbyjevi valovi, gigantski “valovi pritiska” koji, u tandemu s mlaznom strujom, oblikuju naše svakodnevno vrijeme. Ovi valovi, prema analizama, bit će ključni u preoblikovanju vremenskih obrazaca preko Atlantskog oceana, posebno nad Europom. Dok Sjeverna Amerika suočava s ekstremnim kontrastima između toplih zapadnih regija i hladnih istoka, Europa pokazuje stabilniji, ali suptilno promjenjiv trend. Od blage jeseni do naglog zimskog buđenja.
Kasni novembar donosi Europi uglavnom normalne do iznadprosječne temperature diljem kontinenta, s iznimkom sjeverozapada gdje će hladnija morska zračna masa iz Atlantskog oceana proširiti svoje krilje. “To je rezultat stabilnog tlaka koji štiti veći dio Europe od arktičkih invazija”, objašnjavaju stručnjaci Severe Weather Europe, ističući da je središnja Europa već ranije u mjesecu osjetila hladniji udar u odnosu na prosjek. Snijeg? Još uvijek rijetkost, ograničena na visoke planine Alpa i Pirineja, ali signali se pojavljuju.
Sredinom novembra dolazi preokret. Topla zračna masa nastavit će dominirati sjeverom i sjeveroistokom, od Skandinavije do Baltičkih zemalja, ali središnja, zapadna i sjeverozapadna područja, uključujući Francusku, Benelux i UK, ulaze u fazu normalnih do hladnijih trendova.
“Ovo je iznenađujuće hlađenje, potaknuto parom niskih Rossbyjevih valova u sjevernom Atlantiku”, upozorava analiza, koja naglašava da anomalija visokog tlaka nad Europom može potaknuti lokalne kontraste. Snježne padaline ostaju ograničene na više nadmorske visine u središnjoj Europi, ali sezonski porast pokrivenosti snijegom očekuje se na sjeveru i sjeveroistoku, gdje će Finska i Švedska možda prvi put osjetiti zimski dodir.
Kraj novembra donosi promjene. Temperature ispod normale počinju se širiti, signalizirajući prijelaz prema pravoj zimi. “Ovo je trenutak kada se jesenski trendovi lome, a europski kontinent priprema za hladniji koridor iz Arktika”, kaže se u prognozi.
Najintrigantniji dio dolazi s početkom meteorološke zime 1. decembra. Modeli pokazuju dramatičan pomak. Anomalija visokog tlaka nad Grenlandom i polarnim regijama potaknut će glavna područja niskog tlaka nad sjevernom Europom, donoseći normalne ili niže temperature na sjeveru kontinenta. “Sustav niskog tlaka nad sjeverom će stvoriti pravi zimski koridor, pumpajući hladniji zrak prema jugu”, ističu analitičari, ističući da će toplija zračna masa ostati zarobljena pod visokim tlakom na jugu i u središtu Europe, od Španjolske do Italije.
Posebno zabrinjavajući signal dolazi iz stratosfere: prognoze pokazuju neobično usporavanje i slabljenje polarnog vrtloga, mjereno dekeleracijom stratosferskih vjetrova. Ovo “slabljenje”, rijetkost za rani prosinac, može dovesti do veće nestabilnosti, gdje se arktički zrak lakše probija prema jugu, donoseći snijeg i mrazeve u neočekivane dijelove Europe. Snježne padaline će se sezonski povećavati na sjeveru i sjeveroistoku, dok će središnja područja, poput Austrije i Švicarske, vidjeti snijeg prvenstveno na višim nadmorskim visinama, ali pod toplijom zračnom masom, što može ograničiti dubinu pokrivenosti.
“Usporedbi s prosječnim zimama, ovo je prvi korak prema pravilnijem zimskom obrascu, s grebenom visokog tlaka nad jugo-središnjom Europom koji štiti mediteranske zemlje, ali ostavlja sjever ranjivim”, zaključuje Severe Weather Europe. Ako se ovaj trend nastavi, prosinac bi mogao donijeti rane snježne oluje u Skandinaviji i Baltičkoj regiji, dok će središnja Europa balansirati između kiše i prvog snijega. Ove prognoze, bazirane na modelima ECMWF, CFSv2 i NOAA, podsjećaju nas da je klima nepredvidiva, ali signali su jasni: zima 2025./2026. neće biti obična.