Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, čiji je predlagač poslanik Saša Magazinović. Za usvajanje zakona glasala su 32 poslanika, dok je šest bilo protiv.
Predložene dopune zakona predviđaju mogućnost da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, u slučaju poremećaja na tržištu ili iz drugih opravdanih razloga, donese odluku o privremenom smanjenju ili potpunom ukidanju akciza na naftne derivate.
Takva mjera mogla bi se primjenjivati najduže šest mjeseci u toku jedne kalendarske godine.
Mjera za krizu
Magazinović je pojasnio da se zakon dopunjava jednim novim članom kojim se Vijeću ministara daje dodatni mehanizam za reagovanje u kriznim situacijama na tržištu energenata.
“Zakon se dopunjava jednim članom koji daje moćan alat Vijeću ministara da u slučaju poremećaja tržišta ili drugog opravdanog razloga može donijeti odluku o privremenom ukidanju ili smanjenju iznosa akcize na naftne derivate”, rekao je Magazinović.
Prijedlog zakona razmatran je i usvojen po hitnom postupku.
Poziv Domu naroda
Magazinović je tokom rasprave naglasio da se i znatno razvijenije ekonomije suočavaju s ozbiljnim izazovima te da nastoje različitim mjerama ublažiti posljedice poremećaja na tržištu energenata.
“Mnogo ozbiljnije ekonomije od naše su na udaru i pokušavaju različitim mjerama spriječiti ovo što se dešava. Kod nas, na žalost, prvo ne postoje alati, a druga stvar, i tamo gdje postoje nisam vidio da je iz Vijeća ministara BiH pokrenuta bilo kakva inicijativa kojom bi mogli reagovati”, kazao je Magazinović.
Dodao je da bi interes privrede i stanovništva trebao biti iznad svakog političkog interesa, ističući da svaka kriza, bez obzira na njen uzrok, ima posljedice koje je potrebno solidarno podnijeti.
Uz zakon je usvojen i zaključak kojim Predstavnički dom poziva Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH da ovaj prijedlog zakona razmotri u najkraćem roku, imajući u vidu poremećaje na tržištu naftnih derivata, njihove direktne posljedice na privredu i građane, kao i neizvjesnost budućih kretanja na tržištu.