Slovenija je u posljednjoj deceniji postala “obećana zemlja” za radnike iz BiH. Prema službenim podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u Sloveniju je u 10 godina otišlo čak 125.045 radnika, dok je u Njemačku, posredstvom iste Agencije, u tom periodu otišlo 6.679 ljudi. Za poređenje: Tuzla ima 110.979 stanovnika, Zenica 110.663, Bijeljina 107.715, a Mostar 105.977 dakle, broj naših radnika u Sloveniji premašuje populaciju čitavih gradova.
Agencija navodi da su Slovenija za zanatlije, a Njemačka za medicinske sestre i tehničare godinama najtraženije destinacije. Njemačka ne iznenađuje, jer se tamo odlazilo i ranije, ali slovenski “bum” jeste: samo u prvih devet mjeseci prošle godine u Sloveniji je posredstvom Agencije zaposleno 9.934 državljanina BiH — veličina jedne omanje općine.
Ukupno, u zadnjih deset godina, 131.724 radnika iz BiH dobila su posao u Sloveniji i Njemačkoj posredstvom Agencije. U 2024. godini radne dozvole za te dvije zemlje dobilo je više od 13.000 bh. državljana. Podaci pokazuju i da je od 2013. do 2021. radne dozvole za Sloveniju dobilo 78.042 radnika, s rekordnom 2021. kada je zaposlenje u toj zemlji našlo 19.575 naših ljudi.
Slovenija dodatno pojačava privlačnost novim pravilima rada. Od 1. januara 2026. uvodi se fleksibilniji model za zaposlene starije od 58 godina ili s najmanje 35 godina staža. Radnici će moći birati slobodan petak, produženi vikend ili šestosatni radni dan, uz model “80-90-100”: radi se 80% vremena, isplaćuje 90% plaće, a doprinosi idu 100% (puni iznos), prenosi svijet24. Državni tajnik Ministarstva rada Dan Juvan objavio je da se zaposleni koji ispunjavaju uvjete mogu o modelu dogovoriti sa poslodavcima.
Cilj je poboljšati uslove rada i produktivnost, posebno za starije radnike ili one s dugim stažom. Slovenija se time svrstava uz zemlje koje već testiraju kraće radno vrijeme i fleksibilnije rasporede (Švedska, Finska, Island, Nizozemska). Iako šestosatni dan nije standard u EU, pojedine kompanije i javne ustanove pokazuju dobre rezultate.
Prednosti kraćeg rada su dobro poznate: veća produktivnost i koncentracija, manje stresa i umora, više vremena za porodicu i odmor. Smanjuju se izostanci, popravljaju mentalno zdravlje i zadovoljstvo poslom, piše Dnevno. Eurostat bilježi da su zaposleni u EU prošle godine radili prosječno 36 sati sedmično (2014. je bilo 37). Najduže rade u Grčkoj (39,8), zatim Bugarskoj (39), Poljskoj (38,9) i Rumuniji (38,8). Najkraći tjedan je u Nizozemskoj (32,1), a slijede Danska, Njemačka i Austrija (po 33,9). U BiH prosjek je 41,1 sat sedmično, osjetno više od prosjeka EU; u Hrvatskoj je 37,8.
Na terenu to znači sljedeće: dok BiH i dalje vodi borbu s niskim platama i dugim radnim satima, Slovenija privlači stabilnim ugovorima, organiziranim sistemom i sve fleksibilnijim uslovima rada. Zbrojeno s deficitom radne snage u regiji i otvorenim oglasima (npr. 12.099 zaposlenih preko 8.020 oglasa u 2023. naspram 18.312 u 2022.), jasno je zašto mnogi svoj put vide upravo preko granice.