Najniža penzija u Federaciji iznosi 573,53 KM i oni penzioneri koji primaju ovaj iznos, a žive sami, teško se nose sa svakodnevnim poskupljenjima i jedva sastavljaju kraj s krajem.
To je glavni razlog zbog čega se većina njih odlučuje (ako ih zdravlje služi koliko-toliko), da uz penziju ponovo zasnuju radni odnos, jer im je to zakonski omogućeno.
Kako je rekao Tomislav Kvesić, portparol Zavoda PIO/MIO FBiH, prema posljednjim podacima, 1.755 je korisnika penzije koji se nalaze u obaveznom osiguranju, piše Oslobođenje.
– Na temelju Zakona o MIO/PIO, korisnici starosne mirovine imaju mogućnost stjecanja statusa osiguranika u obveznom osiguranju, to jeste stupanja u radni odnos da im se ne obustavlja isplata mirovine. Korisnicima obiteljske i invalidske mirovine, kao i mirovine ostvarene prema odredbama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja, ukoliko steknu status osiguranika u obveznom osiguranju, obustavlja se isplata mirovine za vrijeme dok se nalaze u obveznom osiguranju. Iako ne radimo posebne analize korisnika koji steknu status osiguranika, možemo reći da je najčešće riječ o deficitarnim zanimanjima, gdje na tržištu nema dovoljno stručnog kadra, potom sveučilišnim profesorima i liječnicima, kaže Kvesić.
Podsjećamo da je Ustavni sud FBiH proglasio član 116. Zakona o PIO neustavnim, te je omogućeno penzionerima koji su stekli uslove za starosnu penziju da se ponovo radno angažuju i uplaćuju poreze i doprinose državi.
– Zapošljavanjem penzionera zasigurno u određenom broju slučajeva može doći do zadovoljavanja potreba tržišta, naročito kada je u pitanju deficitaran kadar. U narednom periodu će se sagledati učinci ove mogućnosti koja je zakonski data penzionerima. Zasigurno da u ovom momentu može doprinijeti stabilizaciji tržišta. Dugoročno gledano, to nije adekvatna mjera, nego treba ići na zapošljavanje mlade radne snage. Također, dugoročno, onako kako demografske projekcije predviđaju, bit ćemo prinuđeni za određena zanimanja, za nisko plaćene poslove, baš kao i zemlje u okruženju, da potražimo pomoć i uvozimo radnu snagu iz inostranstva, rečeno nam je u federalnom Ministarstvu rada i socijalne politike.
Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK-a i član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera u FBiH, kaže da u tom kantonu ima slučajeva gdje penzioneri rade kao vozači, kako u javnom prevozu tako i privatno.
– Oni koji rade kao vozači, a nisu penzioneri, odoše van države, jer im se nude dobre plate i generalno bolji su uslovi rada. Mi se, zapravo, borimo za to da budući penzioneri mogu živjeti od onoga što su zaradili i svog zakonom zagarantovanog prava, a ne da vas neko vodi kao socijalnu kategoriju. Penzioner ne bi smio nigdje biti socijalna kategorija, jer je on ulagao i zaradio svoju penziju, ističe Trakić.
Podsjeća na činjenicu da u entitetu iz godine u godinu raste broj penzionera.
– Osim toga, 2018. je smrtnost bila tri posto i imali smo oko 340.000 penzionera. Sada je smrtnost četiri posto, a imamo 453.000 penzionera. Kada nedostaje kadra, kod specifičnih zanimanja, može se dozvoliti penzionerima da rade i to je jedan plus, posebno za penzionere sa najnižim penzijama, jer on mora obezbijediti normalan život svojoj porodici, zaključuje Trakić.