Broj općina i gradova u Federaciji Bosne i Hercegovine koji traže izuzeće od odluke o neradnoj nedjelji sve je veći, što je podstaklo Vladu FBiH da pokrene izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini. Novi prijedlog predviđa da se tokom godine dozvoli rad u 16 nedjelja, uz mogućnost dodatne dvije radne nedjelje na zahtjev lokalnih zajednica.
I dok se ova tema sve češće nalazi u fokusu javnosti, građani s kojima smo razgovarali mahom izražavaju podršku za neradnu nedjelju. “S jedne strane podržavam da ti ljudi koje rade po trgovinama imaju taj slobodan dan da žive i rade normalno”, kaže jedan građanin, dok drugi dodaje: “Mislim da imamo šest dana da nadoknadimo to što je nedjelja neradni dan.” Većina ističe da je pošteno da svi radnici imaju pravo na odmor, makar jedan dan u sedmici, piše BHRT.
“Jako nam je stalo do toga da ti radnici koji budu radili u nedjelju budu i adekvatno plaćeni”, istakao je Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH. Njegov kolega iz Tuzlanskog kantona, Fahrudin Šahović, naglašava da su radnici godinama radili bez dana odmora: “Sada se stanje malo promijenilo, tako da mi svakako podržavamo neradnu nedjelju.”
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić obrazložio je novi model “16+2”: “Puno je zahtjeva za izuzetke iz opština i gradova. Bosna i Hercegovina jeste zemlja koja je turistički orijentisana i to treba objektivno sagledati.”
U Republici Srpskoj mišljenja su podijeljena. Neke lokalne zajednice, naročito one u pograničnim područjima, strahuju da bi neradna nedjelja mogla ugroziti ekonomsku stabilnost. Ipak, sindikati smatraju da su takvi argumenti neosnovani. “Radnici Srpske nikada ništa nisu dobili džabe, sve su skupo platili”, poručuje Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS.
Predsjednik Vlade RS Radovan Višković otvoren je za kompromis: “Na tome možemo raditi u narednom periodu… neka na bazi dobrovoljnosti radnika koji žele da rade i taj dan, da to bude plaćeno – mi nemamo ništa protiv.”
Zanimljivo je da, prema posljednjim podacima Porezne uprave FBiH, uvođenje neradne nedjelje nije dovelo do pada prometa u trgovini – naprotiv, zabilježen je rast maloprodaje. Taj podatak dodatno učvršćuje stav onih koji vjeruju da odmor radnika i ekonomski interesi mogu i moraju ići ruku pod ruku.