Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Poziciju Bosne i Hercegovine о procesu stabilizacije i pridruživanja za 5. sastanak Vijeća zа stabilizaciju i pridruživanje BiH – EU, koji će biti održan 19. srpnja 2023. godine u Bruxellesu.
Pozicija BiH, u koju su uvršteni komentari i sugestije izneseni u okviru Kolegija za europske integracije, koji je danas usvojio ovaj dokument, snažno naglašava strateško opredjeljenje Bosne i Hercegovine za punopravno članstvo u Europskoj uniji, nakon dobivanja statusa kandidata.
Na sjednici je dana suglasnost na predloženi sastav izaslanstva BiH za 5. sastanak, koje će predvoditi predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. U izaslanstvu će, među ostalim, biti zamjenik predsjedateljice i ministar obrane BiH Zukan Helez, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, uz predstavnike Ministarstva vanjskih poslova, Direkcije za europske ingreacije i Misije BiH pri Europskoj uniji.
Prethodno je Vijeće ministara BiH usvojilo Informaciju Stalnog izaslanstva Bosne i Hercegovine u okviru Vijeća zа stabilizaciju i pridruživanje Bosna i Hercegovina – EU u vezi s ovim sastankom.
ISTRAŽIVANJE DEI-ja: 73,3 % ISPITANIKA PODRŽAVA ULAZAK BiH U EU
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za europske integracije o rezultatima istraživanja javnog mnijenja “Stajališta građana o članstvu u Europskoj uniji i procesu integracija u Europsku uniju”, provedenog u svibnju i lipnju 2023. godine na uzorku od 1.200 ispitanika na razini cijele BiH.
U razdoblju provedbe istraživanja 73,3 % ispitanika je podržalo ulazak BiH u Europsku uniju, što je za 4,1 % manje u odnosu na istraživanje iz prethodne godine. Ulazak u Europsku uniju je podržalo 86 % ispitanika iz Federacije Bosne i Hercegovine, 50,6 % ispitanika iz Republike Srpske i 71,5 % ispitanika iz Brčko distrikta BiH.
Najviše ispitanika, i to 36,3 %, koji podržavaju ulazak BiH u EU kao glavni razlog navode slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala dok 30,5 % njih izdvaja jamstvo trajnog mira i političke stabilnosti, a 22,4 % poštovanje zakona i propisa. Istodobno, unapređenje infrastrukture razlogom podržavanja navodi 9,1 % ispitanika.
Više od polovice ispitanika (52,7 %) koji ne podržavaju ulazak BiH u EU kao najčešći razlog navodi strah od većih troškova života i poreza, dok 17,5 % ispitanih smatra kako je razlog gubitak raznolikosti kultura, a 13,2 % odgovorilo je kako je to prevelika centralizacija.
Na pitanje koja je reforma nužna za unapređenje svakodnevnog života bh. građana gotovo polovica, ili 46,6 %, ispitanika je navela borbu protiv korupcije, 18,3 % smatra kako je nužna reforma sudova i tužiteljstava, 17,6 % ispitanika je navelo potrebu smanjena poreznih opterećenja, 10,3 % ispitanih nužnom smatra reformu socijalnog sustava, a tek njih 4,9 % je navelo reformu javne uprave.
Najviše ispitanika (50,7 %) smatra da bi najveću korist оd ulaska BiH u EU imali mladi, а 16,3 % odgovorilo je kako će to biti političari.
Ukupno 40,9 % ispitanika smatra kako politizacija prосеsа integriranja u najvećoj mjeri otežava integraciju BiH u EU, što je više za 1,8 % u odnosu na godinu ranije, dok je nespremnost za promjene kao razlog navelo 23,3 % građana.
INSTITUT ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO ZADUŽEN ZA PRIPREMU STRATEGIJE ZA RAZDOBLJE 2024- – 2028.
Vijeće ministara BiH je zadužilo Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine da pripremi i Vijeću ministara BiH dostavi prijedlog strategije intelektualnog vlasništva Bosne i Hercegovine za razdoblje 2024. – 2028. godine, s ciljem poboljšanja sustava u ovoj oblasti i odgovarajućeg usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije.
USPRKOS POREMEĆAJIMA NA TRŽIŠTU MLJEKARSKI SEKTOR ODRAŽAVA STABILNOST
Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2019. – 2022. godina, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Prema ovoj analizi, sektor proizvodnje i prerade mlijeka još održava stabilnost usprkos poremećajima na tržištu nastalim uslijed pandemije Covida-19 i smanjenja proizvodnje i rasta cijena stočne hrane.
U BiH je u prošloj godini ukupno proizvedeno 621,33 milijuna litara sirovog mlijeka, od čega kravljeg 601,2 milijuna litara, ovčjeg 12,9 milijuna litara i kozjeg 7,23 milijuna litara. Prošlogodišnja proizvodnja sirovog mlijeka je zabilježila povećanje od 3 % u usporedbi s prethodnim godinama.
Mljekare od domaćih proizvođača otkupljuju prosječno do 40 % proizvedenih količina svježeg sirovog kravljeg mlijeka. U prošloj godini mljekarama je isporučeno više od 250 tisuća tona, i to po prosječnoj cijeni od 0,70 KM po litri, što je više za 10 feninga u odnosu na prethodne tri godine. Istodobno su inputi za proizvodnju bili u stalnom porastu, počevši od 2019. godine, a 2022. je zabilježen rast između 40 % i 60 %.
U BiH posluju 23 mljekare s kapacitetima prerade od 350 milijuna litara, a njihova iskorištenost je oko 60 %. Mlijeko i mliječne proizvode na europsko tržište plasira 11 mljekara iz BiH.
Proizvođači sirovog mlijeka korisnici su poticajnih sredstava. Tijekom 2022. godine isplaćen je 81 milijun KM po osnovi premije za mlijeko, odnosno 8 milijuna ili 11 % više nego godinu ranije.
Najznačajnije povećanje potrošačkih cijena je izraženo tijekom prošle godine, kada je za kilogram maslaca bilo potrebno izdvojiti u prosjeku oko 28 KM, tvrdokornog sira oko 17 KM, kilogram margarina oko 6 KM i litru mlijeka oko 2 KM.
Obujam ukupne vanjskotrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda iznosio je 337 milijuna KM u prošloj godini, od čega je udio uvoza u ukupnom prometu iznosio 66 %, a izvoza oko 34 %. Vrijednost ukupnog uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iznosila je 223,8 milijuna KM i zabilježila je rast od 29 % u prošloj u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno iz BiH je izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u iznosu 112,9 milijuna KM, što predstavlja rast od 21 %. Na povećanje vrijednosti uvoza i izvoza utjecalo je povećanje uvoznih i izvoznih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda.
Pokrivenost uvoza izvozom mlijeka i mliječnih proizvoda u prošloj godini iznosila je 50 % i u razdoblju od 2019. do 2022. godine smanjena je za 9 %.
Najviše mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište BiH uvezeno je iz Europske unije (rekordnih 203,34 milijuna KM), što je povećanje za 31 % u odnosu na prethodnu godinu.
Iako bh. izvoz mlijeka na tržište Europske unije bilježi kontinuirano povećanje i u prošloj godini je dostigao gotovo 26 milijuna KM, Bosna i Hercegovina i dalje najviše izvozi na tržište CEFTA-e, gdje je u prošloj godini izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 86,68 milijuna KM, što je povećanje za 28 % u odnosu na prethodnu godinu.
UTVRĐENI KRITERIJI ZA DODJELU NAGRADE „DENIS MRNJAVAC“
Vijeće ministara BiH dalo je prethodnu suglasnost na Bliže kriterije za dodjelu nagrade „Denis Mrnjavac“ za promidžbu tolerancije i nenasilja uz korekcije na sjednici.
Na ovaj način utvrđeni su postupak, način i kriteriji zа dodjelu nagrade koju je uspostavilo Vijeće ministara BiH na 57. sjednici, održanoj u studenom prošle godine, a koju dodjeljuje ministar za ljudska prava i izbjeglice.
Nagrada se dodjeljuje na osnovi javnog poziva kao godišnja nagrada, a pravo sudjelovanja imaju sve srednje škole u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH.
Ova nagrada dodjeljivat će se po jednom srednjoškolcu iz FBiH, RS-a i iz Brčko distrikta BiH, koji su doprinijeli promidžbi ljudskih prava, toleranciji i međusobnom poštovanju te borbi protiv nasilja među mladima.
Nagrada „Denis Mrnjavac“ za promidžbu tolerancije i nenasilja dodjeljuje se u obliku skulpture, posebnog priznanja u vidu plakete i posebnog priznanja za školu nagrađenog učenika.
IMENOVANJA
Vijeće ministara BiH imenovalo je Zdravka Kašikovića za zamjenika direktora Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, koji je najbolje rangirani kandidat nakon završene procedure javnog natječaja sukladno Mišljenju Agencije za državnu službu BiH. Prethodno je ove dužnosti razriješena Ljubica Kozić zbog isteka mandata.
Na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa imenovani su Predrag Jović za direktora i Renato Knežević za tajnika s posebnim zadatkom – savjetnika direktora Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja, kao najbolje rangirani kandidati nakon završenog javnog natječaja koji je provela Agencija za državnu službu BiH.
Dužnosti direktora ove uprave razriješen je dosadašnji direktor Goran Perković zbog isteka mandata.
S obzirom na to da na javnom natječaju nije bilo uspješnih kandidata za radno mjesto zamjenika direktora, za v. d. zamjenika direktora Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja imenovana je Adela Bileš-Bektaš do okončanja natječajne procudure, a najduže na razdoblje od tri mjeseca, dok je dosadašnji zamjenik direktora Seid Uzunović razriješen dužnosti zbog isteka mandata.
Agencija za državnu službu zadužena je da žurno raspiše natječaj za zamjenika direktora Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja.