Subota, 5 listopada, 2024

Zanimanje budućnosti: Nevjerovatna priča o malinarstvu u Željeznom Polju

Preporučeno

Malinarstvo je zanimanje budućnosti, barem u situaciji u kojoj se trenutno nalazi naša zemlja. Uz vrlo mala ulaganja, povrat svojih sredstava i prvu zaradu možete očekivati već za dvije godine. Bez obzira na količinu koju proizvedete otkup je osiguran. Sve ovo su još prije deset godina prepoznali u Željeznom Polju, tako da mjesto od 5.000 stanovnika ove godine samo od malinarstva očekuje zaradu oko 3 miliona KM

Novinar i književnik Karim Zaimović vjerovao je da je krucijalni trenutak u cjelokupnoj ljudskoj prošlosti bio ovladavanje tehnikom proizvodnje džema od malina. Karimova zbirka naučno-fantastičnih priča, objavljena nekoliko godina poslije njegove prerane pogibije, nosi upravo naziv “Tajna džema od malina”. Historija čovječanstva prožeta je stalnom borbom za ovladavanje proizvodnjom džema od malina, a jedan od ključnih razloga za raspad Jugoslavije bila je borba šest republika za tehniku proizvodnje džema od malina – pisao je Zaimović. Karim nije dočekao da neko otkrije tajnu džema od malina, a ljubitelji toga džema ne gube nadu da će jednog dana biti otkriven recept za njegovu proizvodnju. Dok čekamo na pravi džem od malina – ovaj koji imamo priliku konzumirati, prema Zaimoviću je tek loša kopija – u Bosni i Hercegovini je sve više onih koji ovladavaju tajnom proizvodnje malina vrhunskog kvaliteta.

Foto: Novo vrijeme
Foto: Novo vrijeme

Primjer uspješnih malinara – Željezno Polje

Ako se govori o proizvodnji malina u Bosni i Hercegovini, neizostavno treba spomenuti Željezno Polje. Naselje udaljeno petnaestak kilometara od Žepča, smješteno podno planine Mahnjače, primjer je uspješne proizvodnje malina i drugog jagodičastog voća u postratnom periodu. S proizvodnjom malina u Željeznom Polju počelo se 2001. godine, a ove godine ukupni rod procjenjuje se na oko 600 tona. Otkupna cijena za maline ove je godine nešto viša od 3 KM po kilogramu, pa se očekuje da će ovo mjesto s oko 5.000 stanovnika samo od proizvodnje maline zaraditi između 2 i 3 miliona KM. Ono što posebno raduje jeste činjenica da se gotovo cjelokupan prinos maline izvozi na evropsko tržište, što direktno utječe na smanjenje vanjskotrgovinskog deficita Bosne i Hercegovine.

Ipak, od početne proizvodnje do ovih 700 tona trebalo je proći više od deset godina praćenih enormnim trudom i radom na što kvalitetnijoj organizaciji. Danas je Udruženje poljoprivrednika “Proizvođači maline – kooperanti” krovno udruženje koje okuplja sve malinare s područja Željeznog Polja, te im nastoji pomoći prilikom proizvodnje i plasmana ovog voća. Osim maline, prije dvije godine u Željeznom Polju zasadili su i kupinu, a ove se godine očekuje rod od oko 100 tona. U ovom mjestu tragaju i za drugim kulturama da bi onima koji žive od poljoprivrede omogućili zaposlenje tokom cijele godine.

Upravo se čita:  Haos u saobraćaju: Zbog poplava situacija katastrofalna, evo koji su putevi zatvoreni

Poso’o dobar, a para lahka

Malina je kultura koja omogućava da se u izuzetno kratkom vremenskom roku vrati uloženo. Stručnjaci objašnjavaju da je najbolje jesenje zasađivanje, a prvi se prinos može očekivati već za nešto manje od dvije godine. Oni koji se bave proizvodnjom malina reći će da je u poljoprivredi teško steći neko ogromno bogatstvo, ali zarada od proizvodnje malina itekako može biti značajan dio kućnog budžeta. Iako je teško dati opću procjenu, prosječna zarada po dunumu zemlje iznosi oko 5.000 KM. Za površinu od jednog dunuma potrebno je 1.200 sadnica maline, a cijena sadnice po komadu kreće se od 0,70 do 1 KM. Osim sadnica, potrebno je osigurati žicu, kolčeve, uzorati i pođubriti zemlju. Ukupna početna investicija iznosi od 2.000 do 3.000 KM. Nakon toga se svake godine ulaže u zaštitna sredstva i đubriva u vrijednosti od 300 do 400 KM. Prinosi po dunumu zemlje mogu biti i do 2,5 tone, a prinos zavisi od vremenskih prilika, kvaliteta zemljišta te radinosti i sposobnosti samog uzgajivača. U Željeznom Polju se uglavnom proizvode dvije industrijske sorte – miker i vilamet. Ukoliko jedna četveročlana porodica zasadi dunum malina, proizvođači koji već imaju iskustva smatraju da je to gotovo pa hobi, odnosno da nije potrebno znatnije izdvajanje vremena, osim kada je berba. Nakon berbe, koja traje otprilike 40 dana, svaki dan se bere od jutra pa do podne; četveročlana porodica bez problema može brati malinjak veličine jednog dunuma. Nakon berbe, potrebno je izdvojiti 20-ak dana za sređivanje malinjaka te na proljeće isto toliko dana za pripremu malinjaka za predstojeću sezonu.

malinarstvo2

Kvalitetna organizacija je ključ uspjeha

Iskustva su pokazala da je znatno lakše kada u jednom mjestu više osoba istovremeno počne s proizvodnjom maline, pri čemu je osnivanje udruženja koje bi štitilo njihove interese sljedeći korak. “Berryfruit” je udruženje proizvođača jagodičastog voća koje, na nivou cijele BiH, okuplja i sedam udruženja proizvođača maline. Osnovano je uz pomoć i koordinaciju švicarskog “Karitasa”, ali još nije zaživjelo kao jedinstveno udruženje koje bi moglo još bolje zastupati interese malinara pred kupcima i vlastima. “Ukoliko desetak osoba, obrađajući 20-ak dunuma zemlje, bilo gdje počne s proizvodnjom maline, to je sigurno isplativo. Zaista, bilo gdje da se počne”, smatra Suvad Hadžić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Proizvođači maline – kooperanti” Željezno Polje.

Najbolji položaji su na 400-800 metara nadmorske visine i to sjeveroistočne i sjeverozapadne ekspozicije. Južne ekspozicije dolaze u obzir samo na nadmorskoj visini iznad 800 metara. Obavezno saditi na rastresitim zemljištima. Povoljne pretkulture su: žito, grah, kukuruz, heljda, grašak. Nepovoljne pretkulture su: krompir, paradajz, paprika, lucerka, jer dolazi do sušenja izdanaka. Za izbor sorte koja će odgovarati vašem zemljištu najbolje je konsultirati se sa stručnjacima

Podsticaji za proizvodnju malina koji dolaze od raznih nivoa vlasti značajno pomažu da ovo zanimanje bude isplativo. Međutim, kako se sve više ljudi odlučuje na proizvodnju malina, u Zeničko-dobojskom kantonu sve su češći glasovi koji traže ukidanje ovih podsticaja. “Zaista je nevjerovatno da se uopće razmišlja o ukidanju podsticaja za jedan proizvod koji se u potpunosti izvozi. To je jedina grana proizvodnje koja napreduje u ovoj sveopćoj krizi. Ipak, mi smo sve ovo započeli bez pomoći vlasti, bez premija, pomoću vrlo nepovoljnih kredita i opet smo uspjeli. Potrudit ćemo se da opstanemo i bez njih”, kaže Hadžić.

Upravo se čita:  Odroni i poplave u BiH odnijeli najmanje 18 života

Srbija je jedan od najvećih proizvođača maline na svijetu, a pojedini dijelovi Srbije gotovo su u potpunosti okrenuti proizvodnji ove kulture. BiH je 12. zemlja u svijetu po izvozu maline, a potražnja na evropskom tržištu je takva da je plasman osiguran bez obzira na to koliko proizveli.

“Kao prosvjetni radnik smatram važnim napomenuti da proizvodnja maline ima i drugu, pedagošku stranu. Cjela porodica je na okupu, stvaraju se radne navike kod djece koja su uključena u berbu, komšije pomažu komšijama – sve su to stvari o kojima se ne govori a koje uvijek prate ovo zanimanje”, objašnjava Suvad Hadžić, inače zaposlen kao nastavnik u osnovnoj školi u Željeznom Polju.

Sve više malinara u cijeloj BiH

U istočnoj Bosni tradicija malinarstva datira još iz 1986. godine. Udruženje “Vilamet” okuplja malinare iz Bratunca, Milića i Srebrenice, a ovogodišnji prinos znatno je slabiji nego prethodnih godina zbog prošlogodišnje suše koja je desetkovala malinjake. “Na području koje pokriva naše udruženje 2011. godine je proizvedeno 2.500 tona maline, 2012. godine, koja je bila izuzetno sušna, proizvedeno je 850 tona, a ove godine oko 600 tona maline. Ova godina bila je idealna za maline, tako da se sljedeće godine očekuje veliki rod. Ali, znate, čim je veći rod manja je cijena, tako da mnogi malinari kažu da im je svejedno kakav će biti prinos”, kaže Dobrisav Blagojević, predsjednik Udruženja “Vilamet”. Blagojević upozorava da najveći profit ostvaruju oni koji imaju hladnjače i koji vrše otkup, te da malinari nemaju gotovo nikakvu značajniju podršku od entitetskih ministarstava poljoprivrede. Ove godine otkupna cijena na ovom području je od 2,8 KM do 3,2 KM po kilogramu, a udruženje “Vilamet” nastoji postići dogovor sa što više otkupljivača da bi konkurencijom postigli što bolju otkupnu cijenu.

Upravo se čita:  Kako doći iz Mostara do Sarajeva, postoji alternativni put ali se putovanje ne preporučuje

U Željeznom Polju već su prepoznali strateški značaj posjedovanja hladnjače. U okviru porodičnog biznisa Suvad Hadžić je pokrenuo hladnjaču kapaciteta 70 tona, tako da malinari nisu prisiljeni prodavati cjelokupan urod odmah nakon branja.

Zadaci za budućnost

U budućnosti bi se poseban akcent trebao staviti na uređivanje malinjaka, uvođenje sistema navodnjavanja, te ukrupnjavanje malinjaka čaje je prosječna veličina do 3 dunuma. “Ukoliko određena naselja tek počinju proizvodnju maline, zaista se treba posvetiti velika pažnja edukaciji proizvođača. Svakako bih želio pohvaliti područje Željeznog Polja i Bugojna čija su udruženja zajedno s profesorom Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu Adnanom Malićevićem uradili značajne stvari na edukaciji proizvođača”, kaže Blagojević.
Malinari apeliraju na državu da zaštiti poljoprivrednike, a među njima i malinare. Ukoliko bi se sistemski uredila ova oblast, uz podsticaje za izgradnju hladnjača, malinarstvo bi za mnoge porodice moglo postati zanimanje kojim će popunjavati sve tanji kućni budžet.

Žepče i regija Bratunca, Milića i Srebrenice nisu jedina mjesta u kojima je svakim danom sve više malinjaka. Goražde, Rudo, Gornji Vakuf, Bugojno samo su neka mjesta iz kojih se izvoze stotine tona maline. Gradovi koji su sve do rata živjeli skoro isključivo od industrije, sada sve češće na radno mjesto idu u malinjake.

Izvor: Novovrijeme

Interesantno za vas

Izdvajamo

Izdvajamo

Plenković: Hrvatska donira 10 miliona eura za sanaciju šteta od poplava u BiH

Vlada Hrvatske je na današnjoj telefonskoj sjednici donijela odluku o upućivanju humanitarne pomoći stanovništvu na poplavama pogođenim područjima u...

Još vijesti za vas