Posljednja dešavanja u vezi sa klizištem na Trebeviću, na području objekta Trebević Hills, kao i prošlosedmična naredba o evakuaciji stanovnika Mjesne zajednice Širokača, ponovo su u fokus šire javnosti stavili moguće klizište na Trebeviću. Nakon što su se pomalo počele zaboravljati katastrofalne poplave koje su pogodile pet bh. općina, a najviše Jablanicu, tako se sve manje počelo govoriti i o opasnosti koja prijeti od klizišta na Trebeviću. O tome su razmišljali uglavnom oni koji bi bili pogođeni time.
Sada se situacija promijenila. Ko je dozvolio gradnju objekta na Trebeviću? Može li se spriječiti da se zemlja pokrene? Šta će biti sa ljidima? Ovo su samo neka od pitanja o kojima se govori.
Profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Dalibor Ballian tvrdi kako je i prije godinu dana upozoravao na gradnju na Trebeviću, ali ga tada niko nije slušao. Trenutne postupke institucija, po njegovom mišljenju, pokazuju da je vlast u panici.
– Klizište je krenulo, zemlja ispucala, pukotine se šire i vlast ne zna šta će se desiti. Ljudi ne žele ići. Tu je mnogo problema. Trebević je do prije 150 godina bio golet. Austro-Ugarska ga je počela pošumljavati jer je i tada postojalo klizište, a sad smo mi pametniji od njih, pa nama šuma ne treba. Mi ćemo to betonirati, praviti zgrade, apartmane i ostalo – izjavio je Ballian za Avaz.
Problem je što sa nestankom šuma, dodao je Ballian, nestaje i humus koji može upiti jako velike količine vode. Nestankom humusa nastaju situacije koje smo mogli vidjeti u Jablanici ili Valensiji.
– Sreća naša je da mi još nismo imali kišu kakvu je imala Jablanica kada je stradala, jer pola Sarajeva bi bilo u koritu Miljacke, upozorio je Ballian.