Nakon što se visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u utorak, 6. maja, obratio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija i predstavio 67. izvještaj generalnom sekretaru UN-a o statusu provedbe mira u Bosni i Hercegovini, obratila se i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović koja je kazala da nastupa i kao srpski član Predsjedništva.
Ona je u obraćanju očekivano skinula odgovornost sa svog stranačkog šefa, te okrivila Schmidta za trenutnu situaciju u BiH.
“Danas je ravnoteža narušena neodgovornim stranim intervencijama. Počet ću od vladavine prava, Aneks 10 je jasan, visoki predstavnik mora biti odobren na Vijeću sigurnosti UN-a. To se nije desilo u slučaju gospodina Schmidta. On djeluje na osnovu tzv. bonskih ovlasti koje nisu utvrđene u nijednom međunarodnom instrumentu.
Aneks 10 je jasan oko mandata visokog predstavnika, on nema ovlaštenje da donosi zakone i mijenja ustav. Ipak, to je upravo ono što Schmidt radi. On je u samom srcu krize u BiH čijoj kulminaciji danas svjedočimo. Tekuća kriza nije izazvana iz RS, pokrenuo ju je Schmidt koji je opteretio zemlju brojnim nametanjima. Nezakonite intervencije su potpuno jednostrane.
Pravno resetovanje u BiH predstavlja logičan naredni korak ukoliko želimo da spriječimo eskalaciju i buduće krize”, kazala je Cvijanović.
Ona je zatim pozvala Vijeće sigurnosti da hitno preduzme nekoliko koraka za koje smatra da su nužni kako bi se spriječila eskalacija:
1. Da zakaže formalno glasanje o potvrdi Christiana Schmidta. Ukoliko ne može dobiti podršku, pronađimo drugog kandidata, koji će biti imenovan prema Aneksu 10.
2. Da zatraži nezavisnu pravnu ocjenu, pod okriljem Savjeta bezbjednosti, usklađenosti takozvanih “bonskih ovlaštenja” sa Aneksom 10. i Poveljom Ujedinjenih nacija.
3. Da podstakne sve relevantne aktere u BiH na dijalog sa ciljem spriječavanja daljih kriza i radi ponovnog uspostavljanja funkcionalnog upravljanja”, iznijela je Cvijanović zahtjeve u Vijeću sigurnosti UN-a.
Podsjetimo, Željki Cvijanović je jedna od osoba kojima je Ministarstvo finansija SAD-a 31. jula 2023. godine uvelo je sankcije.
Objava o sankcionisanju nastavak je prethodno uvedenih sankcija i zabrane izdavanja viza za ulazak u SAD s ciljem podsticanja na pozivanje na odgovornost lica koja podrivaju demokratske procese ili institucije. Ovi postupci dio su širih napora koje Vlada SAD ulaže u promociju mira, stabilnosti i funkcionalne demokratske vlasti u regiji Zapadnog Balkana, saopćile su tada vlasti SAD-a.