Deset godina nakon emigracije iz Bosne i Hercegovine, jedan čovjek suočio se s neočekivanim izazovima povratka u domovinu. Sa porodicom je planirao novi život u Hercegovini, ali se obiteljski planovi počinju raspadati. Njegova priča ilustruje širu dilemu mnogih koji se odlučuju na povratak bez obzira na ulaganja.
Nakon 17 godina provedenih u Njemačkoj, anonimni član zajednice “Život u Njemačkoj” podijelio je svoju situaciju na društvenim mrežama. Njegov plan bio je jasan: kupiti kuću blizu Mostara i vratiti se s obitelji. U cijeli projekt uložio je gotovo 190.000 eura, odnosno oko 372.000 KM. No, kada je nekretnina bila spremna, suočio se s neočekivanim otporom porodice.
Dijeca su izrazila želju da se nikada ne preseljavaju iz Njemačke, dok je supruga postala neodlučna u vezi napuštanja posla i prijatelja. Njegova ispovijest otkriva unutarnju dilemu koja se pojavila nakon što je uložio gotovo svu svoju ušteđevinu u kuću koja možda nikada neće postati dom. “Shvatio sam da sam možda cijelu ušteđevinu uložio u kuću u kojoj nitko neće živjeti. Prodati je ili još uvijek vjerovati u povratak?” napisao je u svojoj objavi.
Statistički podaci njemačkog Saveznog statističkog ureda otkrivaju da migracijski tokovi između Njemačke i Bosne i Hercegovine nisu jednosmjerni. U 2025. godini, iz Njemačke se u BiH odselilo 10.474 ljudi, dok se 13.707 osoba doselilo iz BiH u Njemačku. To potvrđuje da je migracijski saldo koristio Njemačkoj. Međutim, ne možemo sa sigurnošću reći koliko je od tih ljudi došlo upravo u Hercegovinu, odnosno Mostar.
Tržište nekretnina u Mostaru obuhvata različite segmente, a iznos koji je anonimni autor naveo je značajan. Za približno 372.000 KM može se kupiti oko 116 do 124 četvorna metra prosječnog korištenog stana ili približno 74 do 83 četvorna metra novogradnje. Po riječima Valentine Krešić iz agencije NekretnineINN, stanovi su najtraženiji, posebno oni u blizini Sveučilišta.
Kada je riječ o kućama, situacija je drugačija. Prema podacima, cijena korištenih kuća kreće se oko 2.200 KM po četvornom metru. Međutim, teže se prodaju u odnosu na stanove zbog specifičnih karakteristika, poput veće površine i lokacije. Krešić navodi da su stanovi znatno likvidniji i brže pronalaze kupca.
Priča anonimnog čovjeka otkriva da povratak iz dijaspore nije isključivo finansijska odluka. S obzirom na vrijeme provedeno u Njemačkoj, ostaju zaostavštine poput posla, prijatelja i društvenog života, dok djeca često odrastaju u drugačijem okruženju od svojih roditelja. Njegova kuća, koja je bila simbol povratka, za novu generaciju možda neće imati isto značenje.
Lakoća ili teškoća prodaje nekretnine ovisi o trenutnom stanju tržišta, ali u ovom slučaju, barem je jasno jedno: novac nije izgubljen, nego je u velikoj mjeri pretvoren u nekretninu koja bi mogla zadržati svoju vrijednost.