Industrija

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) na dašanjoj sjednici dala je saglasnost na prijedloge cijela usluga Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine prema kojoj je cijena električne energije za domaćinstva ostala nepromijenjena u odnosu na važeću, prenosi Anadolu Agency (AA). “FERK je na današnjoj redovitoj sjednici dao saglasnost na prijedloge cijena usluga javnog opskrbljivača za pružanje univerzalne usluge Javno preduzeće (JP) Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo. Cijene električne energije za kategoriju kućanstva ostaju iste, odnosno neće se mijenjati u odnosu na važeće. U kategoriji Ostala potrošnja na naponskoj razini 0,4 kV (kilovolt), za kupce I tarifne grupe s priključnom snagom većom od 23 kW (kilovat) doći će do povećanja ukupne pro

Plin će umjesto dosadašnjih 0,90 feninga, vozači da plaćaju po cijeni od oko 1,30 maraka po litri. Zbog novog udara po džepu, vozači ne kriju razočaranje Za nešto više od 12 sati cijene goriva na pumpama u BiH idu na više. Razlog je što od 1. februara počinje primjena izmijenjenog Zakona o akcizama. U slučaju da ste litar dizela plaćali 1,95 maraka, od srijede u ponoć računica će biti drugačija, uvećana za 0,15 feninga akciza i PDV. Poskupljenje će najviše da osjete vozači koji imaju motore na plinski pogon, jer će im se naplaćivati dvije putarine po 20 feninga, a ostaju oslobođeni akcize za budžetsku potrošnju. Plin će umjesto dosadašnjih 0,90 feninga, vozači da plaćaju po cijeni od oko 1,30 maraka po litri. Zbog novog udara po džepu, vozači ne kriju razočaranje. Gorivo na pum

Od danas je Ruska Federacija ponovo uvela zabranu za uvoz jabuka iz BiH nakon što su utvrđene nepravilnosti u radu jedne kompanije iz Bijeljine koja je vršila reeksport, odnosno jabuke prvo uvezla iz Poljske, a zatim ih izvezla u Rusiju. Pošiljku jabuka pratio je fitosanitarni certifikat koji je izdao fitosanitarni inspektor Brčko distrikta. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske smatra da je propust kod izvoza jabuka iz BiH u Rusiju nanio veliku štetu domaćim proizvođačima, a resorni ministar Stevo Mirjanić traži od nadležnih inspekcijskih i drugih organa da pokrenu postupak i sankcionišu odgovorne u ovom slučaju. "Ministarstvo osuđuje postupak pojedinih aktera u ovom poslu i ističe da je slučaj nanio veliku štetu domaćim proizvođačima, kao i ugled

“EK smatra da problem različitih proizvoda istog imena nije beznačajan, posvetiće mu punu pažnju”, kazao je Junker na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Ficom, javlja slovačka televizija TA3. Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker priznao je poslije susreta sa slovačkim premijerom Robertom Ficom da zaista postoji problem dvostrukih aršina za namirnice i robe. Junker je ocijenio da taj problem nije beznačajan i da je ta praksa različitog sastava neprihvatljiva, ali je rekao da vjeruje da neće biti potrebno da se zbog toga uvode novi evropski zakoni. “EK smatra da problem različitih proizvoda istog imena nije beznačajan, posvetiće mu punu pažnju”, kazao je Junker na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Ficom, javlja slovačka televizija TA3. Ta praksa da, na primjer, u

S obzirom na to da porezi na duvanske proizvode čine čak osam odsto od ukupnog budžeta BiH iz direktnih i indirektnih poreza, oni su među najvišim u Evropi, jer, kako tvrde proizvođači, evropski prosjek prihoda na duvanske proizvode iznosi 2,6 odsto od ukupnih prihoda Zbog ubrzanog rasta ilegalnog tržišta cigareta u BiH od 2011. godine do prošle godine smanjena je legalna prodaja cigareta sa deset milijardi na pet milijardi, a budžet BiH je godišnje uskraćen za pola milijarde maraka, upozoravaju proizvođači duvanskih proizvoda. Naime, kako ističu, do erozije legalnog tržišta došlo je nakon što je država krenula s politikom dizanja opterećenja na legalno prodate cigarete, što je dovelo do rasta prodaje ovih proizvoda mimo legalnih finansijskih tokova. Kako navode, akcizno opterećenje

Maline i krastavci iz BiH bili su nositelji izvoza voća i povrća u 2016. godini, a na inostrana tržišta plasirano je poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 173 miliona KM, što je u odnosu na godinu ranije povećanje za 24 miliona KM. Prema podacima VT komore BiH, pokrivenost uvoza izvozom raste i trenutno iznosi 56 posto, a tome je uvelike doprinio izvoz zamrznutih malina. Ovo “crveno zlato” čini čak 32 posto ukupnog izvoza voća i povrća. U Komori navode da je vrijednost izvoza malina s 14 miliona, koliko je iznosio u 2012. godini, lani skočila na 55 miliona maraka. Da za domaćim malinama vlada prava jagma, prepoznali su i mnogi poljoprivrednici koji su se okrenuli ovoj vrsti proizvodnje. Jedan od njih, Dragomir Pavlović iz Teslića, kaže kako se od uzgoja malina može poprilično na

Države izvoznice nafte (The Organization of Petroleum Exporting Countries – OPEC) dogovorile su smanjivanje proizvodnje, piše Bloomberg. To znači i kraj dvogodišnje politike Saudijske Arabije ‘pumpaj koliko hoćeš’, a koja je rezultirala padom cijena nafte, na svekoliku radost vozača u zapadnome svijetu i konsternaciju centralnih banaka koje su morale sprječavati deflaciju. No tržište nafte još je uvijek nijemo. OPEC ne može kontrolirati 60% svjetske proizvodnje koju vrše države nečlanice a raniji su se dogovori raspali. Upravo zbog toga se ne očekuje nagli porast cijena. Ipak, promjenom politike pojavljuju se novi dobitnici i gubitnici. Dobitnici Izvoznici nafte koji imaju deficit, poput Venecuele i Saudijske Arabije, nekada su koristile visoke cijene nafte kako bi plaćale razn

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u BiH u aprilu zabilježila je pad od 3,2 posto u odnosu na mart, te rast od 3,8 posto u poređenju sa aprilom prošle godine. Po podacima Agencije za statistiku BiH, proizvodnja intermedijarnih proizvoda u aprilu, u odnosu na prethodni mjesec veća je za četiri posto, kapitalnih proizvoda za 1,5 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 4,2 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 7,2 posto, te proizvodnja energije manja za 16,9 posto. U aprilu ove, u odnosu na april prošle godine, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 41 posto, intermedijarnih proizvoda za 8,1 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 5,3 posto, te kapitalnih proizvoda za 3,9 posto, dok je proizvodnja ene

"Nafta će praktično biti besplatna zato što ćemo imati veliki broj zamjena za fosilna goriva. Svijetu neće nedostajati nafte zato što već sada ima previše nafte", navodi Mauldin Nafta bi u bliskoj budućnosti mogla biti besplatna jer će izgubiti bitku s alternativnim izvorima energije, smatra ekonomski analitičar John Mauldin. On je u svom članku iznio sumnju da bi cijena nafte ikad više mogla porasti jer, kako kaže, trenutno na planeti postoji previše rezervi nafte. Kao gornji cijenu koju bi mogao dostići barel nafte postavio je granicu od 60 dolara. "U narednih 40 godina, nafta će praktično biti besplatna zato što ćemo imati veliki broj zamjena za fosilna goriva. Svijetu neće nedostajati nafte zato što već sada ima previše nafte", navodi Mauldin, prenosi N1. Za razliku od

Jesu li vlasnici automobila idealna skupina, preko kojih se mogu donekle pokrpati rupe u budžetu? Sudeći po novim nametima koji se događaju u posljednje vrijeme, izgleda da su jedan od najsigurnijih izvor prihoda, piše Večernji list BiH. Vojska vlasnika, koja se približava brojki od milion, mogla bi uskoro dobiti značajnije namete. Nakon što su po hitnom postupku usvojene promjene u “cjeniku” pri registraciji motornih vozila, federalna Vlada i nadležno Ministarstvo za promet i veze traže da svaka litra goriva u maloprodaji bude opterećena s dodatnih 0,20 KM, čemu treba dodati i zahtjev za uvođenjem posebne trošarine na loživo-ulje, odnosno ukidanje odredbe o oslobađanju od obveze plaćanja naknade za ceste na loživo-ulje za sve korisnike. Niska cijena nafte na svjetskom tržištu upr

Jedini bh. grad na moru uskoro bi mogao dobiti potpuno uređen obalni pojas. Kompanija Ecoplan Mostar izradila je idejno rješenje pristaništa i marine u Neumu, piše Večernji list BiH. Neum je jedan od rijetkih mediteranskih gradova s esencijalnim problemom nepostojanja gradskog trga, mjesta koje daje identitet gradu. Stanovnici Neuma, ali i posjetitelji ovoga grada osjećaju ovaj problem koji se pokušao riješiti izradom infrastrukturnog projekta izgleda pristaništa i marine u Neumu. Projekt predstavlja uređenje obalnog pojasa u dužini od 400 metara i širine 120 metara na potezu od hotela Sunce do Gradskog parka u Neumu. Kako stoji na službenoj stranici Ecoplana Mostar, osnovni ciljevi projekta su da se uredi zapušteni prostor obale gdje se nalaze napušteni i devastirani objekti odmaral