Nakon sporne izjave glasnogovornice Evropske komisije, uslijedila je burna reakcija udruženja koje okuplja majke žrtava genocida u Srebrenici. Izjava Paule Pinjo o sahrani osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića izazvala je oštre reakcije u Bosni i Hercegovini, uključujući i reakciju Ministarstva vanjskih poslova. Udruženje Majke Srebrenice uputilo je direktnu poruku evropskim zvaničnicima, ukazujući na ozbiljnost situacije.
Reakcije na izjavu Paule Pinjo, glasnogovornice Evropske komisije, o sahrani Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca, nastavljaju da se šire. Njene riječi, koje sugeriraju da sahrana nije bila sprovedena sa državnim počastima, izazvale su nevjericu i ogorčenje među širom javnošću u Bosni i Hercegovini. Udruženje Majke Srebrenice, koje okuplja majke žrtava genocida, aktivno se oglasilo, postavljajući pitanja o tome kako su evropski zvaničnici svjesni implikacija svojih izjava.
U objavi Majki Srebrenice postavlja se pitanje: “Zašto stvari ne nazovete pravim imenom? Zar mislite da ćete posle svega lako doći u Potočare?” Ova provokativna izjava ukazuje na duboku frustraciju majki žrtava, koje se suočavaju s nelogičnošću i, prema njihovom mišljenju, negiranjem onoga što se dogodilo tokom rata.
U svom odgovoru, Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine takođe je ukazalo na teške posljedice koje ovakve izjave mogu imati, pitajući se da li su evropski zvaničnici svjesni vrijednosti koje zastupaju. “Pet ministara iz Vlade Srbije sjedilo je u prvom redu na sahrani, osuđeni ratni zločinac ispraćen je uz vojne počasti, a tijelo mu je dopremljeno vladinim avionom Srbije”, istakli su iz MVP-a BiH, naglašavajući ozbiljnost situacije.
Jedan od najuglednijih intelektualaca u Bosni i Hercegovini, Esad Duraković, dao je svoj komentar na situaciju, navodeći da je poruka koja se šalje jasna. On je istakao da Europa suočava s ozbiljnim problemima koji se tiču islamofobije, naglašavajući da će takve predrasude i dalje ostati na zlikovačkoj strani.
Ova rasprava o sahrani Ratka Mladića ponovo su istaknula osjetljiva pitanja o pravdi i pomirenju u postkonfliktnim društvima, kao i izazove s kojima se suočavaju žrtve. Uzimajući u obzir reakcije iz različitih sektora društva, zaključuje se da će ova tema ostati u fokusu javnosti i u budućnosti dok se ne pronađe pravedno rješenje.