Ministar rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike Alen Ružić potvrdio je u petak da je rebalansom državnog budžeta predviđen dodatak u istom iznosu kao prošle godine. Ipak, ostavljena je mogućnost da se pronađu dodatna sredstva ukoliko bude donesena odluka o većoj isplati.
Govoreći nakon devete sjednice Nacionalnog vijeća za penzionere i starije osobe, Ružić je pojasnio da bi eventualno povećanje zahtijevalo pronalazak novca iz određenih budžetskih rezervi.
„Prilikom planiranja, svaki euro po godini staža imao je utjecaj na državni budžet od oko 40 miliona eura“, kazao je ministar.
Odluka se očekuje do kraja oktobra
Vlada Hrvatske trebala bi konačnu odluku o godišnjem dodatku donijeti najkasnije do 31. oktobra, što je rok koji je naveo Ružić. Ministar je poručio da postoji želja za daljnjim rastom izdvajanja za penzionere, uz nastavak pozitivnog trenda u njihovim primanjima.
„Želimo da oni budu još viši, želimo da se nastavi pozitivni trend i da on bude što veći“, poručio je.
Predstavnici penzionera, međutim, imaju konkretne zahtjeve kada je riječ o visini ovogodišnjeg dodatka.
Zahtjevi se kreću od 10 do 12,50 eura
Matica penzionera Hrvatske (MUH), na čijem je čelu Višnja Fortuna, zalaže se za dodatak od 10 eura po godini staža. Fortuna, koja predvodi i Nacionalno vijeće za penzionere i starije osobe, smatra da bi takav iznos bio primjeren s obzirom na inflaciju.
Iako nije mogla potvrditi da će do povećanja zaista doći, izrazila je očekivanje da bi Vlada mogla razmotriti takvu mogućnost. Konačna odluka, kako je navela, zavisi od Vlade i njenih koalicionih partnera.
Ambiciozniji prijedlog ima Sindikat penzionera Hrvatske (SUH). Predsjednica sindikata Višnja Stanišić izjavila je da bi dodatak, prema njihovom stavu, trebao iznositi 80 posto aktuelne vrijednosti penzije, što je oko 12,50 eura. Ipak, prihvatljivim bi smatrali i iznos od 12 eura.
Gotovo 1,2 milijarde eura za inkluzivni dodatak
Ružić se osvrnuo i na finansijski položaj svog ministarstva nakon predloženog rebalansa budžeta, navodeći da je ono među najvećim dobitnicima, s najvećim pozitivnim iznosom nakon izmjena.
Posebno je izdvojio sredstva za inkluzivni dodatak, za koji će biti izdvojeno nešto manje od 1,2 milijarde eura. Prema njegovim riječima, riječ je o iznosu koji je iznad očekivanja.
Najavio je i izmjene Zakona o inkluzivnom dodatku, kojima bi se preciznije uredila prava korisnika kako bi pomoć bila usmjerena onima kojima je najpotrebnija. Pritom je naglasio da niko neće ostati bez prava koja mu pripadaju.
Pregovori nakon protesta ličnih asistenata
Ministar se osvrnuo i na zahtjeve ličnih asistenata koji su protestovali tražeći veću cijenu sata usluge. Naveo je da ministarstvo razgovara s 206 ugovornih pružalaca usluga, odnosno udruženjima koja angažuju lične asistente.
U narednih desetak dana planirano je formiranje nacionalnog panela udruženja koja imaju ulogu poslodavaca, dok će se, kako je najavio, nastaviti i zapošljavanje kroz ustanove.
Ružić je podsjetio da je protest organizovao Regionalni industrijski sindikat, čiji je dopis također predmet analize u ministarstvu. Istakao je da se razgovara sa svim uključenim stranama, uz nastojanje da se poštuju propisi i interesi ličnih asistenata, ali i osoba koje koriste njihove usluge.
U fokusu i ukidanje poreza na penzije
Na sjednici Nacionalnog vijeća razgovaralo se i o ukidanju poreza na penzije, za koje je najavljeno da bi trebalo uslijediti vrlo brzo. Učesnici su se osvrnuli i na dosadašnja kumulativna povećanja penzionerskih primanja.
Ministar je priznao da inflatorni pritisci i dalje postoje, ali je ocijenio da je rast prihoda, kako među penzionerima tako i u općoj populaciji, povoljniji od kretanja cijena. Kao jedan od faktora izdvojio je zamrzavanje cijena određenih proizvoda.
„Zamrzavanje cijena s početka maja 2025. zaustavilo je inflaciju u području roba široke potrošnje i pića, koja je na nivou nula“, poručio je.
Penzije iz Hrvatske prima i veliki broj osoba koje danas žive u drugim državama. Prema navedenim podacima, najviše isplata odlazi u Bosnu i Hercegovinu, gdje penziju iz Hrvatske prima 68.815 korisnika. Na drugom mjestu je Srbija, u koju se isplaćuju penzije za 62.224 penzionera.