Najveći problem po njemu je što u prve tri godine od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma Hrvati nisu mogli doći ni u obilazak, a kamoli obnoviti porušene domove.
Hrvati čiji su domovi uništeni tijekom rata na području Republike Srpske mogu početi podnositi zahtjeve za isplatu odštete, a u sedam općina imenovani su posrednici koji će im u tome pomagati, izvijestila je Novinska agencija HINA.
Kako se u subotu navodi u obavijesti iz Ureda dopredsjednika Republike Srpske iz reda Hrvata Josipa Jerkovića (HDZ BiH) građani mogu općinskim službama u tome entitetu podnositi prijave za pravičnu nadoknadu štete njihovih ratom porušenih objekata u mjestima prijeratnog stanovanja.
Izvijestili su kako su u sedam općina odredili predstavnike kako bi u tome pomogli.
U općini Brodu to je Mladenka Keremenc, Pelagićevu Nikola Bošnjak, Šamcu Marijan Jović, u Doboju je to Tanja Zovko, a u Derventi Marijan Kljajić. U Modriči je kontakt osoba Petar Gagulić, a u Vukosavlju Ilija Barukčić.
Ranije prošloga mjeseca je Jerković najavio pokretanje inicijative za isplatu nadoknadu štete Hrvatima čiji su obiteljski domovi porušeni u proteklom ratu na području ovoga entiteta.
Na području Republike Srpske prije rata 1991. godine bilo je 152.856 katolika Hrvata, a prema službenome popisu iz 2013. godine, te podacima Katoličke Crkve taj broj smanjio se na 9.355 osoba. To pak znači da u odnosu na 1991. godinu na području Republike Srpske nedostaje 93,87 posto Hrvata katolika.
Na području ovoga entiteta, ponajprije zahvaljujući pomoći Hrvatske, obnovljeno je oko 6.000 obiteljskih domova Hrvata. Po njegovim navodima to predstavlja oko 20 do 25 posto od ukupno porušenih obiteljskih kuća. Najveći problem po njemu je što u prve tri godine od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma Hrvati nisu mogli doći ni u obilazak, a kamoli obnoviti porušene domove.