Ono što Čovićevi mediji ne žele reći jeste da se izbacivanjem sintagme o “legitimnom predstavljanju”, dovodi se u pitanje cijela pregovaračka strategija HDZ-a o promjeni izbornog zakonodavstva koja bi, u konačnici, dovela do potpune promjene ustavnog ustroja Federacije BiH.
Izbacivanje sintagme o “legitimnom predstavljanju”, dovodi se u pitanje cijela pregovaračka strategija HDZ-a o promjeni izbornog zakonodavstva koja bi, u konačnici, dovela do potpune promjene ustavnog ustroja Federacije BiH.
Iz teksta rezolucije o BiH usvojene na Kongresu Evropske narodne stranke u Roterdamu izbačena je sintagma “legitimno predstavljanje”, čime je teško kompromitiran HDZ-ov prijedlog promjena izbornog zakonodavstva, koji se u osnovi temelji upravo na principu “legitimnog predstavljanja”.
U prijedlogu rezolucije koji je HDZ uputio Kongresu EPP naveden je i zahtjev da se “legitimno političko predstavljanje treba osigurati na svim političkim i administrativnim razinama”.
Sporni pasus, koji je uprkos protivljenju HDZ-a izbačen iz završnog teksta usvojene rezolucije, doslovno je glasio:
“U skladu sa odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz 2016. godine, EPP smatra da politička stabilnost počinje od legitimnog političkog predstavljanja, kao preduvjeta, koji treba osigurati na svim političkim i administrativnim razinama, kako konstitutivni narodi i svi ostali građani ne bi bili lišeni demokratskog prava da biraju svoje predstavnike.”
Koliko je izbacivanje “legitimnog predstavljanja” iz Rezolucije EPP-a teško palo HDZ-u govori i prilog Radiotelevizije Herceg-Bosne u kojem je ovaj medij pod političkom kontrolom pokušao prikriti diplomatski fijasko Čovića, Plenkovića i Zovko optužujući sarajevske medije i političare za dezinformisanje navodeći kako se “u sadržaju nalazi sve ono protiv čega se bošnjačke stranke zalažu”.
No, ono što Čovićevi mediji ne žele reći jeste da se izbacivanjem sintagme o “legitimnom predstavljanju”, dovodi se u pitanje cijela pregovaračka strategija HDZ-a o promjeni izbornog zakonodavstva koja bi, u konačnici, dovela do potpune promjene ustavnog ustroja Federacije BiH.
Prema odredbama važećeg Ustava, Federacija BiH je definirana kao zajednica deset kantona, pri čemu se iz svakog kantona bira najmanje po jedan delegat u Gornji dom iz reda Srba, Hrvata, Bošnjaka i Ostalih. HDZ je ovu ustavnu odredbu namjeravao derogirati koristeći upravo alat “legitimnog predstavljanja”. Prema HDZ-ovom prijedlogu promjena izbornog zakonodavstva, hrvatski delegati u Gornji dom Federacije BiH, koji bi bio nacionalno koncipiran, hravstki delegari birali bi se isključivo iz kantona s većinskim hrvatskim stanovništvom, po nakaradnoj logici da Hrvati iz Sarajeva, Tuzle, Zenice, Bihaća…, nisu legitimni i ne mogu zastupati hrvatske nacionalne interese. Po toj logici, bošnjački delgati bi se birali iz kantona s bošnjačkom većinom, a srpski degati iz kantona s najvećom koncentracijom srpskog stanovništva.
Koristeći alat “legitimnog predstavljanja”, HDZ je namjeravao srušiti aktuelni ustroj Federacije BiH i otvoriti put za njen institucionalni preustroj i postupnu podjelu na dva nacionalna entiteta, po uzoru na Republiku Srpsku.