Iako u posljednjih nekoliko godina raste povjerenje stranih ulagača u Bosnu i Hercegovinu, potrebno je provesti niz reformi koje bi u budućnosti pomogle da zemlja privuče značajniji broj investicija iz inozemstva.
Iz dosadašnje prakse u kontaktu s stranim investitorima možemo zaključiti da postoji povjerenje stranih investitora o ulaganju u BiH, što potvrđuje i podatak o porastu stranih investicija od 2021. godine, ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH – FIPA.
Kako kažu, porast investicija u najvećoj je mjeri registriran kroz reinvesticije i dodatna ulaganja postojećih stranih investitora koji uspješno posluju u BiH.
Međutim, dodaju, u BiH je potrebno provesti niz reformi koje utječu na poboljšanje poslovnih aktivnosti (procedura) u smislu pokretanja poslovanja, dobivanja građevinskih dozvola i priključaka za električnu energiju i sl.
Strani ulagači zamjeraju složenu administraciju i korupciju što pokazuje i izvještaj Američkog State Departmenta u kojem se navodi da je Bosna i Hercegovina otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure.
– Bosna i Hercegovina se suočava s problemima koji su navedeni u izvještaju State Departmenta. Međutim, predstavnici Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH su u kontaktu s investitorima kako bi pomogli u otklanjanju prepreka, a sve u cilju privlačenja stranih investicija u BiH, navode iz FIPA-e.
Ističu da je za poboljšanje poslovne klime u BiH, potrebna saradnja i angažman svih razina vlasti.
Pritom napominju da bi efikasnije reformske promjene svakako doprinijele otvaranju novih radnih mjesta, većoj stopi zaposlenosti, što bi sveukupno imalo pozitivan utjecaj na gospodarstvo u BiH.
Upitali koliko su iznosila direktna ulaganja iz SAD-a, odgovaraju kako su prema podacima o stanju direktnih stranih investicija (DSI) u BiH, koje objavljuje Centralna banka BiH, direktne investicije iz Sjedinjenih Američkih Država zaključno s 31. januarom 2022. godine iznosile 71,6 miliona KM ili 36,6 miliona eura.
Prema registriranim investicijama, Amerika je dvadeseta na listi zemalja najznačajnijih investitora u Bosni i Hercegovini, s učešćem 0.41 posto u ukupnim DSI (17,4 milijardi KM), kažu iz FIPA-e.
Pojašnjavaju i da investicije iz Sjedinjenih Američkih Država u posljednjih nekoliko godina nisu zabilježile značajnije iznose, a iznos ulaganja iz SAD-a je zabilježen s negativnim predznakom u 2009., 2010., 2016., 2018. i 2019. godini. Ukupne investicije iz Amerike su smanjene, te je učešće u ukupnim direktnim investicijama u BiH smanjeno s 1,2 posto iz 2007. ili 0,9 posto iz 2013. godine na 0,3 posto u decembru 2019. godine ili 0,4 posto u decembru 2021. i 2022 godine.
S obzirom na to da se značajnije američke investicije realiziraju preko europskih kompanija koje su u njihovom vlasništvu, iz FIPA-e napominju da je važnost investicija iz SAD-a veća od registriranog učešća, a nadaju se i da će u narednom periodu doći do povećanja investicija registriranih iz SAD-a u BiH.
U što se najviše ulagalo? Strani ulagači su tradicionalno najviše investirali u financijski sektor, telekomunikacije i trgovinu na veliko.
Prema saopćenju Centralne banke BiH, promatrano po djelatnostima za Bosnu i Hercegovinu, najviše ukupnih stranih investicija je registrirano u oblasti financijskih usluga (3,42 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1,75 milijardi KM) i trgovinu na veliko (1,68 milijardi KM), te se na ove tri oblasti odnosi gotovo 40 posto stranih investicija.
Preliminarni podaci za period januar – septembar 2023. potvrđuju nastavak pozitivnog trenda iz prethodnih godina i povećanje direktnih stranih investicija (DSI) u Bosni i Hercegovini.
Kada je u pitanju ova godine, iz FIPA-e ističu da su u 2024. izgrađeni proizvodni pogoni Mahle Electric Drives Bosnia Laktaši i GS-RAMA Prozor-Rama, kao i izložbeno-poslovni objekt Porsche BH u Blažuju.
Uz Lidl, u izgradnji su i proizvodni objekti ASTA Bosnia d.o.o. Cazin, PMP Jelšingrad – FMG d.o.o. Gradiška i BH Magnezij & Minerali d.o.o. Kupres.
Dodatno, uz Natron-Hayat, Maglaj značajne su i reinvesticije drugih kompanija sa stranim vlasništvom u unapređenje i modernizaciju proizvodnje, navode iz FIPA-e i napominju da su također najavljene značajne investicije i interes stranih ulagača u obnovljive izvore energije.
Najviše ulaganja u razdoblju januar – septembar 2023. godine u BiH bilo je iz Rusije, Nizozemske, Hrvatske, Velike Britanije, Turske, Njemačke.
Zemlje Europske unije (EU 27) u preliminarnom iznosu DSI za spomenuto razdoblje 2023. godine u BiH sudjeluju sa 45,3 posto (iznos 653,1 miliona KM).
Kada su u pitanju direkna strana ulaganja u prvih šest mjeseci ove godine, iz FIPA-e kažu kako ti podaci još nisu dostupni.
Prema prvim dostupnim podacima CBBiH, a u okviru statistike platnog bilansa, neto financijska pasiva za direktne investicije u prvom kvartalu 2024. godine je iznosila 509,40 miliona KM i veća je za 4,0 posto u odnosu na isti kvartal 2023. godine kada je iznosila 489,64 milijuna KM. Kao i u prethodnim godinama reinvestirane zarade imaju značajno učešće, te su u periodu januar – mart 2024. godine procijenjene sa 307,6 miliona KM i sudjeluju sa 60,4 posto u ukupnom iznosu.
U martu 2024. godine su objavljeni podaci platnog bilansa za 2023. godinu. Prema podacima CBBiH u okviru statistike platnog bilansa, neto financijska pasiva za direktne investicije u 2023. godini je iznosila 1,708,5 miliona KM (1,7 milijardi KM) od čega su reinvestirane zarade procijenjene sa 957,3 miliona KM. Reinvestirane zarade imaju značajno učešće koje je u 2023. iznosilo 56,0 posto od ukupnom iznosu.
Prema prvim preliminarnim podacima (s procijenjenim zadržanim zaradama) direktne strane investicije su veće 15,8 posto u odnosu na prethodnu godinu (po platnom bilansu u 2022. bilo 1,475,3 miliona KM).