Penzionirani general Armije Republike Bosne i Hercegovine i ratni komandant Dobrinjske brigade Ismet Hadžić – Mutevelija preminuo je, a vijest o njegovoj smrti potvrdio je ratni komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine i bivši dugogodišnji dužnosnik Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Nezim Halilović Muderris.
Halilović se od generala Hadžića oprostio emotivnom porukom, u kojoj je izrazio saučešće njegovoj porodici, saborcima, prijateljima i svima koji su ga poznavali.
Ismet Hadžić – Mutevelija ostat će upamćen kao jedan od najznačajnijih komandanata u odbrani Sarajeva tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Bio je penzionirani general Armije Republike Bosne i Hercegovine i nosilac najvišeg ratnog priznanja “Zlatni ljiljan”, koje mu je dodijeljeno za iskazanu hrabrost, vojničko umijeće i doprinos odbrani države.
Nadimak “Mutevelija”, po kojem je bio prepoznatljiv širom Bosne i Hercegovine, potiče iz perioda prije rata. Nakon dolaska na sarajevsku Dobrinju krajem osamdesetih godina aktivno se uključio u društveni i vjerski život naselja, a na prijedlog džematlija izabran je za muteveliju dobrinjskog džemata. U to vrijeme imao je svega 35 godina, što ga je činilo jednim od najmlađih mutevelija u Sarajevu.
Početkom agresije 1992. godine među prvima se uključio u organiziranje odbrane Dobrinje, jednog od najizloženijih dijelova opkoljenog Sarajeva. Iz lokalnih jedinica Teritorijalne odbrane i patriotskih snaga formirana je Dobrinjska brigada, kojom je komandovao tokom najtežih godina rata.
Pod njegovim vodstvom brigada je odigrala ključnu ulogu u očuvanju odbrambenih linija Dobrinje i jugozapadnog prilaza Sarajevu. Uprkos stalnim artiljerijskim i pješadijskim napadima te nedostatku naoružanja, borci su uspjeli spriječiti presijecanje grada na tom pravcu. Hadžić je u brojnim javnim istupima isticao da su vojnici i civili na Dobrinji zajedno dijelili teret odbrane i svakodnevnog života, što je, prema njegovim riječima, predstavljalo jednu od najvećih snaga tog naselja.
Nakon završetka rata unaprijeđen je u generalski čin Armije Republike Bosne i Hercegovine, a ostao je aktivan u očuvanju kulture sjećanja i dokumentiranju ratnih događaja. Kao svjedok Tužilaštva nastupao je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u predmetima protiv Slobodana Miloševića i Stanislava Galića, gdje je svjedočio o opsadi Sarajeva, granatiranju grada i stradanju civila.
Tokom poslijeratnih godina često je govorio o značaju organizirane odbrane Bosne i Hercegovine, ulozi prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića te odgovornosti novih generacija da čuvaju istinu o agresiji i odbrani države. Naglašavao je da se pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine nisu borili za osvetu ili teritoriju, već za slobodu, nezavisnost države i pravo svih građana da žive ravnopravno.
Među saborcima i građanima uživao je veliki ugled kao jedan od simbola odbrane Dobrinje i Sarajeva. Njegov ratni put, svjedočenja i doprinos očuvanju istine o odbrani Bosne i Hercegovine ostavili su trajan trag u novijoj historiji zemlje.