Zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji je usvojen u martu 2024. godine, suočava se s ozbiljnim problemima implementacije. Vijeće ministara BiH je odbacilo pet ključnih pravilnika koji su neophodni za punu primjenu zakona, što je dodatno otežalo funkcionisanje institucija. Trenutno više od 200 javnih funkcionera nije dostavilo svoje finansijske izvještaje, dok se pitanja proceduralne utemeljenosti vođenja Komisije sve više otežavaju.
Kada je novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojen, predstavljen je kao značajan iskorak ka unapređenju kontrole imovine i interesa javnih funkcionera. Međutim, skoro dvije i po godine kasnije, suočava se s brojnim institucionalnim izazovima. Ključni pravilnici potrebni za punu primjenu ovog zakona zapeli su između Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine.
Vijeće ministara je u julu ove godine vratilo Komisiji pet pravilnika, navodeći kao problem spornu proceduru izbora prvog predsjedavajućeg Komisije. Ovi pravilnici su vitalni za vođenje postupka odlučivanja o sukobu interesa, vođenje registra nosilaca javnih funkcija, provjeru podataka iz izvještaja o finansijskom stanju, kao i evidentiranje poklona. Peti pravilnik odnosi se na podnošenje i izgled obrasca izvještaja o finansijskom stanju i imovini funkcionera.
Problem je dodatno naglašen zbog nedostatka jasne procedura oko izbora prvog predsjedavajućeg. Naime, Parlamentarna skupština je u oktobru 2024. godine imenovala članove Komisije, ali se postupak izbora predsjedavajućeg odužavao. Prema medijskim navodima, Vijeće ministara je insistiralo na rješavanju pitanja predsjedništva prije nego što pravilnici budu usvojeni, što je dodatno usložnilo situaciju.
Unutarnji problemi u institucijama reflektiraju se i na nesprovođenje zakona. Komisija je saopćila da više od 200 funkcionera nije dostavilo finansijske izvještaje, dok ih je više od 300 učinilo u zakonskom roku. Za one koji nisu ispunili obavezu najavljeni su postupci. Ipak, nepostojanje registra dodatno otežava situaciju, jer javnost ne može saznati ko je ispunio zakonske obaveze.
Osim toga, transparentnost Komisije je također pod znakom pitanja. Sjednice se održavaju bez javnih najava, a predsjedavajuća Ilma Mehić-Jusufbašić je naglasila da je web stranica Komisije u fazi izrade, što otežava građanima praćenje rada Komisije.
Jedan od kontroverznih prijedloga je i onaj o povećanju naknada članovima Komisije, što je izazvalo kritike. Pitanje koliko je Komisija efikasna i koliko je sjednica održano istovremeno se postavlja kao zaista ključno.
Novi zakon je trebao uspostaviti efikasan mehanizam za kontrolu sukoba interesa, ali trenutna situacija pokazuje da je implementacija zakona u velikoj mjeri zavisna od međusobnog djelovanja raznih institucija. U ovom trenutku, više nego ikada, važno je rješavati blokade koje otežavaju rad ovog važnog tijela, a posljedica ovih institucionalnih nesuglasica osjećaju svi građani.