Dok poslodavci traže veću slobodu u organizaciji poslovanja, među radnicima postoje različiti stavovi o tome treba li nedjelja ostati neradna ili omogućiti rad uz dodatnu naknadu. Posebno se izdvaja prijedlog koji bi manjim trgovinama omogućio izuzetak, dok bi veliki trgovački lanci i dalje morali poštovati zabranu rada.
Prema pisanju Večernjeg lista BiH, razgovori između predstavnika vlasti, poslodavaca i sindikata već su održani, a naredni pregovori mogli bi pokazati u kojem će smjeru ići eventualne promjene.
Male trgovine u središtu mogućeg kompromisa
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović potvrdio je za N1 da se razgovaralo o mogućim izmjenama postojećeg modela. Jedna od opcija odnosi se na dopuštanje rada nedjeljom manjim privatnim trgovinama, uz zadržavanje zabrane za velike trgovačke sisteme.
Prema toj ideji, vlasnici manjih prodavnica mogli bi sami raditi nedjeljom ili organizirati posao tako da u trgovini budu angažirani članovi njihove porodice. Time bi se malim trgovcima omogućilo da samostalno odlučuju o radu svojih objekata, bez automatskog vraćanja nedjeljnog rada u velikim trgovačkim lancima.
Ipak, važno je naglasiti da se radi o mogućem rješenju, a ne o usvojenoj odluci. Konkretni uslovi, obuhvat izuzetaka i način primjene tek bi trebali biti predmet daljnjih razgovora.
Očekuje se da bi se ova tema mogla ponovo razmatrati pred Ekonomsko-socijalnim vijećem nakon formiranja nove Vlade FBiH. Do tada nema potvrde da će trgovine koje su trenutno obuhvaćene zabranom dobiti mogućnost rada nedjeljom.
Radnici podijeljeni, sindikat traži dodatna prava
Moguće promjene ne izazivaju jedinstvenu reakciju među zaposlenima u trgovini. Za dio radnika neradna nedjelja znači više vremena za porodicu, odmor i privatne obaveze, dok drugi smatraju da bi im rad tog dana, uz odgovarajuću novčanu naknadu, omogućio veću mjesečnu zaradu.
Kurtović je upozorio da među zaposlenima ima onih koji žele ponovo raditi nedjeljom upravo zbog dodatnih primanja, ali i onih koji neradnu nedjelju smatraju važnom stečenom pogodnošću. Zbog toga će, u slučaju eventualnih izmjena, jedno od ključnih pitanja biti zaštita prava radnika i uslovi pod kojima bi nedjeljni rad bio dozvoljen.
Savez samostalnih sindikata BiH zagovara i šire uređenje radničkih prava. Među prijedlozima su dva slobodna dana tokom sedmice te dodatak na plaću od najmanje 50 posto za rad nedjeljom. Prema prijedlogu sindikata, radnik koji radi nedjeljom imao bi slobodan ponedjeljak.
S druge strane, zagovornici promjena ističu da postojeća zabrana može utjecati na poslovanje trgovaca, posebno u pograničnim područjima. Jedan od njihovih argumenata jeste mogućnost da dio kupaca nedjeljnu potrošnju usmjerava prema Republici Srpskoj, gdje trgovine rade i posljednjeg dana sedmice.
Šta pokazuju podaci o prometu i zaposlenosti?
Iz Federalnog ministarstva trgovine ranije su poručili da dostupni pokazatelji ne potvrđuju tvrdnje o negativnim posljedicama koje se pripisuju neradnoj nedjelji.
Prema podacima Porezne uprave FBiH, nakon uvođenja ove mjere nije zabilježen pad ukupnog prometa niti masovna otpuštanja radnika. Ti podaci koriste se kao argument da zabrana nije izazvala posljedice kakve su pojedini zagovornici njenog ukidanja najavljivali.
Međutim, dio ekonomskih analitičara upozorava da zbirni pokazatelji ne moraju prikazati sve razlike među trgovcima. Posebno se ukazuje na moguće specifičnosti pograničnih mjesta, gdje kupci imaju jednostavniju mogućnost odlaska u drugi entitet radi kupovine.
Zbog toga se rasprava ne svodi samo na pitanje treba li trgovinama omogućiti rad nedjeljom. U obzir se moraju uzeti i poslovni rezultati, navike potrošača, položaj malih trgovaca te uslovi rada i zarade zaposlenih.
Hoće li nova vlast promijeniti postojeća pravila?
Političke okolnosti dodatno komplikuju pitanje budućnosti neradne nedjelje. Iz SDA su ranije kritikovali njeno uvođenje i najavljivali zalaganje za promjene, zbog čega se formiranje nove vlasti spominje kao mogući trenutak za ponovno otvaranje ove teme.
Pojavile su se i tvrdnje o mogućnosti ukidanja zabrane bez izmjene zakona, ali pravni osnov i način na koji bi takvo rješenje bilo provedeno tek bi trebalo razjasniti kroz konkretne institucionalne poteze.
Za sada nema odluke koja bi značila da će trgovine u Federaciji BiH ponovo početi raditi nedjeljom. Postojeća pravila ostaju na snazi, a eventualne izmjene zavisit će od političkih dogovora i pregovora između Vlade, poslodavaca i sindikata.
Uz pitanje radnog vremena, sindikati insistiraju i na općem kolektivnom ugovoru kojim bi se preciznije uredila prava zaposlenih, uključujući naknade za rad nedjeljom i pravo na dva slobodna dana sedmično.
Hoće li konačno rješenje podrazumijevati zadržavanje sadašnjeg modela, izuzetke za manje porodične trgovine ili šire dopuštanje rada nedjeljom, zasad ostaje otvoreno. Naredni pregovori trebali bi pokazati postoji li prostor za kompromis između interesa trgovaca i prava radnika.