Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini nedavno je donijela odluku o zabrani obradi ličnih podataka IDDEEA-i, usljed koje su se otvorili brojni pravni i institucionalni sporovi. Različiti stavovi između institucija naglašavaju složenost pravnog okvira u oblasti digitalne identifikacije i zaštite privatnosti građana. U tom kontekstu, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Milorad Dodik, izrazio je zabrinutost za suverenitet Republike Srpske.
U okviru najnovijeg razvoja situacije, Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH izdala je rješenje kojim se IDDEEA-i zabranjuje trajna obrada ličnih podataka s ciljem izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje. Ova odluka rezultirala je intenzivnom razmjenom saopćenja između Agencije i IDDEEA-e, s jasno suprotnim stajalištima o zakonitosti i nadležnostima.
U pismu upućenom Pikovom savjetu (PIC), direktor IDDEEA-e, dr. Badnjević, istaknuo je da Bosna i Hercegovina ne traži izgradnju digitalne države u tuđem aranžmanu, budući da već posjeduje potrebne resurse. On je naglasio da je cilj očuvanje ustavnog, institucionalnog i demokratskog prostora u kojem bi digitalna država mogla napredovati.
Badnjević je upozorio da se pokušaji uspostavljanja paralelnih sistema ne smiju shvatati kao tehnička pitanja, nego kao potencijalni pokušaji fragmentacije države. “Ako dopustimo da se ta infrastruktura fragmentira, posljedice neće biti tehničke, već će se odraziti na funkcioniranje institucija i povjerenje građana”, naveo je. Iz OHR-a su potvrdili da su upoznati s izjavama koje ukazuju na mogući pravni spor između IDDEEA-e i Agencije.
Milorad Dodik istakao je na svojoj platformi X da tema elektronskog identiteta i digitalnih certifikata predstavlja pitanje suvereniteta i bezbjednosti podataka građana Republike Srpske. On je poručio da se neće dozvoliti da se, pod izgovorom modernizacije, zaobiđu zakoni i prošire nadležnosti institucija, upozoravajući na mogućnost manipulacije identitetima.
Nedavno je Zakon o elektronskoj identifikaciji, digitalnom identitetu i e-potpisu usvojen u Republici Srpskoj, kao reakcija na odluku Ustavnog suda BiH. Prethodno je, u martu 2026. godine, Ustavni sud proglasio neke odredbe Zakona o policiji neustavnim, naglašavajući da su te nadležnosti već uređene na državnom nivou.
Državni ministar komunikacija i transporta Edin Forto je naglasio da su napori Republike Srpske da preuzme nadležnosti IDDEEA-e neuspješni, te je istakao da je Zakon o elektronskom potpisu jasan u pogledu nadležnosti.
Badnjević je pismo upućeno PIC-u završio napominjući da je infrastruktura identiteta od suštinskog značaja kao i sve druge kritične infrastrukture modernog društva. Ukazao je na važnost pronalaska balansa između zaštite privatnosti i prava javnosti na pristup informacijama, strukturu koja će nastaviti da se razvija u sve digitalizovanijem društvu.
Završetkom ovog spora, pitanja zaštite ličnih podataka i prava na pristup informacijama dobijaju dodatnu dimenziju, a iz Institucije ombudsmana BiH naglašavaju potrebu za postizanjem ravnoteže između ovih prava. Oni ukazuju na važnost pravilnog tumačenja Zakona o zaštiti ličnih podataka i kako to može uticati na transparentnost rada javnih institucija.