Nova globalna procjena rizika upozorava da bi čovečanstvo do 2100. godine moglo biti suočeno s ozbiljnim prijetnjama, uključujući izumiranje, usljed zloupotrebe umjetne inteligencije i mogućih nuklearnih sukoba. Ove opasnosti, među kojima se nalaze i klimatska kriza i neuhranjenost djece, predstavljaju najveće rizike za zdravlje ljudi u narednih 75 godina. Stručnjaci upozoravaju na potrebu hitnog djelovanja kako bi se smanjila ova ugroženost.
Izvještaj komisije časopisa The Lancet o globalnim prijetnjama zdravlju ukazuje na međusobnu povezanost ovih rizika te naglašava važnost simultanog rješavanja problema. Profesor Kristofer Mari, kopredsjedavajući komisije i direktor Instituta za metriku i evaluaciju zdravlja Univerziteta u Vašingtonu, izjavio je da će odluke današnjih lidera oblikovati zdravlje i dobrobit budućih generacija.
Rizik od izumiranja od nuklearnog sukoba
Članovi komisije su sastavili listu prijetnji na temelju godina života provedenih u dobrom zdravlju, koristeći mjere poznate kao godine života prilagođene invaliditetu (DALY). Kako navode, “zlonamjerna upotreba umjetne inteligencije, uključujući biološko oružje, kao i nuklearni sukob koji bi izazvao glad, nose rizik od izumiranja u narednih 75 godina”. Iako je vjerovatnost ovih scenarija niska, njihovi potencijalni učinci mogli bi značiti kraj ljudske vrste.
Prema izvještaju, nuklearni sukob mogao bi uzrokovati oslobađanje čestica u više slojeve atmosfere, što bi blokiralo dio Sunčeve svjetlosti i izazvalo globalnu glad. Osim toga, upotreba umjetne inteligencije može biti upotrijebljena za razvoj biološkog oružja. U uvodniku časopisa The Lancet, autori upozoravaju na kataklizmične posljedice koje bi takvi događaji mogli prouzrokovati.
Klimatska kriza i druge opasnosti
Osim opasnosti od izumiranja, izvještaj ukazuje na zagađenje zraka, antimikrobnu rezistenciju, neuhranjenost djece, kao i klimatsku krizu kao neke od najznačajnijih rizika koji bi mogli dovesti do gubitka više od milijardu godina zdravog života. Na listi se dalje nalaze konvencionalni oružani sukobi, smanjenje međunarodne pomoći i problemi sa mentalnim zdravljem, među ostalima.
Ibrahim Abubakar, član komisije i profesor epidemiologije zaraznih bolesti na Univerzitetskom koledžu u Londonu (UCL), naglasio je da cilj istraživanja nije zastrašivanje javnosti, već ukazivanje na potencijal koje kreatori politika imaju da se suoče s ovakvim prijetnjama.
U izvještaju se također navodi kako bi ograničavanje globalnog zagrijavanja na oko 1,8 stepeni Celzijusa moglo spriječiti gubitak od skoro 1,89 milijardi godina života provedenih u dobrom zdravlju. Stoga, lideri se pozivaju da preduzmu konkretne mjere.
Povećanje međunarodne pomoći
Također, prema procjenama komisije, značajno smanjenje međunarodne pomoći, najavljeno od strane velikih zemalja donatora poput Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, moglo bi do 2100. godine dovesti do gubitka čak 1,5 milijardi godina života prilagođenih invaliditetu. Veći dio ovog gubitka mogao bi se odraziti na podsaharsku Afriku, regiju koja se već suočava s teškim izazovima.
Zaključujući, autori izvještaja pozivaju svjetske lidere da djeluju hitno kako bi spriječili da se ove prijetnje pretvore u krize, naglašavajući potrebu ulaganja u tehnološke inovacije i jačanje zdravstvenih sistema.