Prema podacima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, broj djece koja ostvaruju pravo na dodatak porastao je za 14.455 u samo četiri mjeseca.
Povećanje minimalne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine na 1.000 KM u 2025. godini rezultiralo je ne samo većim iznosom dječjeg dodatka, već i znatnim rastom broja korisnika ove naknade.
Prema podacima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, broj djece koja ostvaruju pravo na dodatak porastao je za 14.455 u samo četiri mjeseca. Dok je za decembar 2024. godine izdato 47.622 naloga za uplatu dječjeg dodatka, u martu 2025. godine dodatak je obuhvatio već 62.077 djece, za što je iz budžeta izdvojeno 15,7 miliona KM.
U skladu sa Zakonom o materijalnoj podršci porodicama s djecom, dječji dodatak u FBiH iznosi 19% minimalne plaće, što je trenutno 190 KM po djetetu – znatno više od prošlogodišnjih 117 KM. Istovremeno, prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na dodatak povećan je sa 247 na 400 KM po članu domaćinstva, odnosno sa 1.000 na 1.600 KM za četveročlanu porodicu.
Iako je veći broj porodica sada obuhvaćen ovom socijalnom mjerom, dječji dodatak i dalje prima manje od jedne šestine djece u Federaciji BiH. Procjene govore da u ovom entitetu živi oko 395.000 djece mlađe od 18 godina, a gotovo polovina ih živi na granici siromaštva.
S obzirom na dubinu dječjeg siromaštva u FBiH, sve više se govori o potrebi uvođenja univerzalnog dječjeg dodatka – modela prema kojem bi svako dijete imalo pravo na ovu naknadu, bez obzira na ekonomski status porodice.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u saradnji s UNICEF-om, već je započelo analizu izvodivosti takvog sistema.
To ne znači da kao društvo ne težimo širem obuhvatu i boljem modelu podrške za svu djecu“, istaknuto je iz Ministarstva, dodajući da trenutni zakon dječji dodatak vidi prvenstveno kao mjeru borbe protiv siromaštva, a ne kao univerzalno pravo djeteta.
Trenutno se analiziraju različiti modeli kvazi-univerzalnog i univerzalnog dječjeg dodatka, njihova primjenjivost u FBiH, kao i finansijski troškovi koji bi takav sistem podrazumijevao. Pritom se uzimaju u obzir iskustva evropskih zemalja, gdje većina već ima univerzalni sistem, kao i kapaciteti domaćih institucija – poput centara za socijalni rad – za administriranje takvog modela.
Ministarstvo najavljuje da će nakon završene analize biti predložen optimalan model za FBiH. Cilj je, poručuju, omogućiti pristup dječjem dodatku većem broju djece, čime bi se dugoročno doprinijelo smanjenju rizika od siromaštva, boljem pristupu obrazovanju i zdravstvu, te jačanju ljudskog kapitala i stabilnosti društva.
Uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka bio bi značajan iskorak u socijalnoj politici FBiH – korak ka pravednijem društvu koje podržava svako dijete, ne samo one iz najugroženijih porodica.