Paolo Zampolli, dugogodišnji prijatelj američkog predsjednika Donalda Trumpa, predstavljen je kao ključni igrač u promjeni američke politike prema Republici Srpskoj i Miloradu Dodiku. Međutim, uz njegovu smjenu, Dodik se suočava s novim izazovima, dok se slika njegovih lobističkih aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama komplikuje usred krize unutar Trumpove administracije.
Zampolli je u februaru posjetio Banju Luku i susreo se s Dodikom, nedugo nakon što su ukinute sankcije protiv njega. Režimski mediji su slavili ovaj događaj kao prekretnicu u vanjskoj politici SAD-a prema Republici Srpskoj. Iako je Zampolli bio imenovan za izaslanika za globalna partnerstva sa fokusom na kulturnu diplomatiju, njegovo putovanje u Banju Luku je predstavljeno kao signal promjene u američkom stavu prema Dodiku i njegovoj stranci, SNSD-u.
Tokom proljeća i ljeta, Dodik se pohvalio nizom uspjeha koje je postigao zahvaljujući Trumpovoj administraciji, nadajući se čak i sastanku s američkim predsjednikom. No, jesen 2025. donijela je krizu unutar Trumpove administracije, a smjena Zampollija može značiti gubitak lobističkih kanala koje je Dodik gradio.
Nakon izbora u Bosni i Hercegovini, privukli su pažnju američki mediji, posebno New York Times, koji su objavili da su politički savjetnici bliski Trumpu, James Blair i Chris LaCivita, naplatili svoje usluge u Banjoj Luci. Ova posjeta i vještanje Trumpa o njihovim aktivnostima uzrokovali su skandal, navodi se da su savjetnici radili u konfliktu interesa, što je rezultiralo Trumpovim obećanjem da će ih ispitati.
Rastući troškovi lobiranja koje je Dodik osigurao, izazvali su nesuglasice u Trumpovom timu. Uz to, bliskost između Dodika i američkih lobista poput Rudyja Giulianija i Rod Blagojevicha, koji su se također sreli s Dodikom, postala je predmet kritike. Blagojevich, optužen za korupciju, najavio je planove za lobiranje u korist Dodika, dok je Dodik u februaru 2025. godine pokušavao skrenuti pažnju na „nepravdu“ koja se prema njemu čini.
Nakon velikog ulaganja u lobiranje, Dodik je uspio pridobiti simpatije određenih krugova unutar američke administracije, a smanjenje sankcija protiv njegova kabineta desilo se prilikom promjena u Washingtonu. Od tada, Dodik je ponovno otvorio vrata za kontakte s američkim zvaničnicima.
Afera lobiranja gotovo je postala toksična za Trumpa. Kako su se otkrivale njihove aktivnosti, američki mediji počeli su ozbiljno preispitivati taktike koje su koristili Dodik i njegovi lobisti, dok su se pojavila i pitanja o ustavnosti isplata iz budžeta Republike Srpske za lobističke usluge. U posljednjem razvoju situacije, Ustavni sud BiH proglasio je isplate u vezi s ovim lobiranjem neustavnim, što dodatno komplikuje situaciju za Dodika.
Kako se situacija razvija, Dodik će se morati suočiti s posljedicama svojih lobističkih aktivnosti i teškoćama unutar američkog političkog sistema, koji se čini sve manje sklonom njegovim naporima. S obzirom na predstojeće izbore i slabljenje ovih veza, budućnost Dodikove saradnje s američkom administracijom mogla bi biti neizvjesna.