Ekonomisti i predstavnici poslodavaca smatraju da bez temeljitih promjena postojeći sistem neće moći dugoročno odgovoriti na potrebe privrede. O problemima koji opterećuju ekonomiju govorili su za N1 ekonomista Damir Bećirević i član Ekonomsko-socijalnog vijeća Adnan Smailbegović.
Smailbegović je upozorio da se Federacija BiH suočava s dva velika problema: sve nepovoljnijim odnosom broja zaposlenih i penzionera te prevelikim brojem ljudi zaposlenih u javnom sektoru.
„Mi smo skoro pa došli jedan na jedan. To je neodrživo, to je nemoguće“, kazao je Smailbegović, procjenjujući da bi za uspostavljanje ravnoteže Federaciji BiH nedostajalo između 200.000 i 250.000 radnika.
Prema podacima koje je iznio, oko 32,5 posto zaposlenih u FBiH radi u javnom sektoru. Poređenja radi, evropski prosjek, prema njegovim navodima, kreće se između 12 i 15 posto.
Smailbegović smatra da je zbog takve strukture javni sektor predimenzioniran te da u njemu ima između 70.000 i 80.000 zaposlenih više nego što bi bilo potrebno prema evropskim standardima.
BH Telecom ima višak zaposlenih, ali ne može pronaći stručnjake
Problemi na tržištu rada posebno dolaze do izražaja u velikim kompanijama, gdje istovremeno postoji potreba za racionalizacijom poslovanja i nedostatak kvalificiranih radnika.
Kao primjer, Smailbegović je naveo BH Telecom, pozivajući se na razgovore s predstavnicima sindikata i menadžmenta ove kompanije.
„Imamo 1.500 ljudi viška, ali nam fali 200 ljudi koje ne možemo da dobijemo zato što ih ne možemo dovoljno platiti“, prenio je Smailbegović navodne riječi sagovornika iz kompanije.
Nedostatak radnika, kako je pojasnio, sve više ograničava poslovanje privatnih kompanija. Pojedini poslodavci zbog toga smanjuju obim aktivnosti ili odustaju od planiranog širenja, dok je pronalazak novih zaposlenika postao ozbiljan izazov.
„Danas, ako mi treba 10 radnika, imam jednu ili dvije prijave ili nijednu. Pa onda moram dovoditi strane radnike“, kazao je Smailbegović.
Bećirević strahuje da će reforme početi tek pred ekonomskim slomom
Ekonomista Damir Bećirević smatra da za reformu javne uprave nedostaje političke volje. Prema njegovoj ocjeni, javni sektor političkim strankama predstavlja i prostor za zapošljavanje kadrova, zbog čega se teško odlučuju na ozbiljnije promjene.
„Ja se bojim da jedina mogućnost ozbiljne reforme sektora javne uprave može nastupiti tek kada naša ekonomija maltene dođe pred bankrot, na rub propasti“, upozorio je Bećirević.
Iako smatra da BiH trenutno nije blizu ekonomskog kolapsa, upozorava na osjetljivost domaće privrede na poremećaje na evropskim tržištima.
Kao jedan od načina za postepeno smanjenje administracije vidi prirodni odlazak zaposlenih u penziju, uz istovremenu digitalizaciju institucija i uklanjanje birokratskih prepreka s kojima se suočavaju privrednici.
Smailbegović, s druge strane, naglašava potrebu za reindustrijalizacijom, razvojem industrijskih zona i stvaranjem povoljnijih uslova za život i rad zaposlenih. Među predloženim mjerama su i pristupačnije stanovanje za radnike te smanjenje poreza i doprinosa, što bi poslodavcima olakšalo zapošljavanje.
Neradna nedjelja podijelila mišljenja
Tokom razgovora otvoreno je i pitanje neradne nedjelje u Federaciji BiH, oko kojeg ne postoji potpuno saglasje ni među sagovornicima.
Smailbegović je pojasnio da je Udruženje poslodavaca u početku imalo neutralan stav, ali da su izuzeci od zabrane rada nedjeljom i činjenica da slično rješenje nije uvedeno u Republici Srpskoj utjecali na promjenu raspoloženja među članicama udruženja.
Zbog toga se, kako je naveo, sve više poslodavaca zalaže za ukidanje člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini.
„Mislim da bi možda u ovom trenutku najbolje rješenje bilo jednostavno ukinuti član 18“, rekao je Smailbegović.
Kao mogući model spomenuo je mogućnost da veliki trgovački lanci organiziraju rad nedjeljom naizmjenično, čime bi se, prema njegovom prijedlogu, omogućila veća fleksibilnost u organizaciji poslovanja.
Bećirević ima drugačiji pogled na ovo pitanje. On smatra da se ne radi o neradnoj nedjelji, već o zabrani rada nedjeljom, koju ocjenjuje neustavnom.
„Ovo nije neradna nedjelja, ovo je zabrana rada nedjeljom“, poručio je Bećirević.
Prema njegovom mišljenju, rješenje ne mora nužno biti izmjena zakona na način koji bi važio jednako za sve, već bi lokalnim zajednicama koje ispunjavaju propisane uslove trebalo omogućiti da samostalno uređuju rad nedjeljom.
Sagovornici su saglasni da su za dugoročnu stabilnost ekonomije potrebne ozbiljne reforme, ali i spremnost političkih aktera da provedu promjene koje bi mogle biti nepopularne. Bez efikasnije javne uprave, većeg broja zaposlenih i povoljnijih uslova za poslovanje, upozoravaju, teško je očekivati održiv privredni razvoj.