Dok se građani Bosne i Hercegovine suočavaju s svakodnevnim rastom cijena i sve težim ekonomskim uslovima, odlazak na ljetovanje sve više se pretvara u luksuz koji zahtijeva ozbiljna finansijska odricanja.
Za mnoge, boravak na moru više nije pitanje godišnjeg odmora, već proračunavanja – gdje sedam dana opuštanja nerijetko znači mjesece otplate. Ljetovanja se sve češće plaćaju u ratama, uz kamate koje dodatno opterećuju već istanjene budžete domaćinstava.
Ipak, i pored teške finansijske situacije, značajan broj građana odlučuje se da sebi i porodici priušti bar kratki bijeg. Popularne destinacije ostaju Turska, Egipat, Tunis i Hrvatska, a prema riječima iz turističkog sektora, interesovanje ne jenjava.
Petar Gvozden iz jedne sarajevske turističke agencije izjavio je za N1 da je moguće pronaći aranžmane u hotelima s četiri zvjezdice po cijeni između 1.300 i 1.400 KM po osobi. U tu cijenu su uključeni avionski prevoz, transferi, prtljag i all-inclusive usluga.
Posebne pogodnosti koje omogućuju otplatu na rate, uključujući i potrošačke ili mikrokredite, doprinose tome da mnogi ipak odlaze na more – ali uz cijenu dugoročnog zaduživanja.
“Mnogi se odlučuju za ljetovanje na kredit, nerijetko putem mikrokreditnih organizacija koje nude brze zajmove od 2.000 do 5.000 KM, ali uz visoke kamate,” pojasnio je Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača „Zvono“. “Građani često ljetovanje otplaćuju mjesecima, čime dodatno pogoršavaju već ugrožen životni standard.”
Prema njegovim riječima, takva odluka više je odraz psihološke potrebe nego realne platežne sposobnosti.
„Cijene su visoke, ali se ljudi i dalje odlučuju na zaduživanje. To govori više o psihološkoj potrebi za bijegom, nego o stvarnoj ekonomskoj mogućnosti“, istakao je Vasilić.
I dok Eurostatovi podaci pokazuju da trećina građana Evropske unije ne može priuštiti odlazak na odmor, situacija u BiH, iako bez zvaničnih podataka, vjerovatno je još nepovoljnija.
Ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da problemi idu mnogo dublje od nemogućnosti odlaska na more.
„Problem nije samo to što je more postalo luksuz – luksuz je postala i osnovna egzistencija. Kada pogledamo cijenu potrošačke korpe i uporedimo je s prosječnim primanjima, jasno je da većina građana jedva pokriva osnovne potrebe“, poručio je Gavran.
Po njegovom mišljenju, čak su i kvalitetna ishrana, zdravstvena zaštita i obrazovanje za mnoge postali privilegija, a ne osnovno pravo.
Iako more za mnoge predstavlja kratak predah od svakodnevice, stvarnost po povratku zna biti još teža – uz rate kredita, prazne račune i sveprisutne životne troškove koji neumoljivo dolaze na naplatu.
Ljetovanje, nekada neizostavan dio godišnjeg odmora, danas sve češće postaje pokazatelj socijalne nejednakosti. Ostaje pitanje: koliko dugo će građani BiH morati da se zadužuju kako bi bar na trenutak osjetili da žive?