Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez oštro je reagovao na izmjene Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima koje su usvojene na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske. Ovim izmjenama otvoren je put za formiranje rezervnog sastava policije RS-a, što je izazvalo brojne reakcije na političkoj sceni BiH.
Helez smatra da je riječ o potezu koji nije samo pravno sporan, već i ozbiljno prijeteći po sigurnosnu situaciju u zemlji.
“Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, koji je jučer usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a kojim se uvodi rezervni sastav policije RS je neustavan i u suprotnosti je sa Dejtonskim mirovnim sporazumom“, upozorava Helez.
Dodaje da usvajanje ovakvih izmjena destabilizuje sigurnosne prilike u Bosni i Hercegovini, unosi strah, narušava povjerenje među građanima i produbljuje postojeću krizu.
Podsjetio je i na to da je još 2002. godine međunarodna zajednica, tačnije Međunarodne policijske snage u BiH (IPTF), raspustila rezervni sastav entitetskih policija i zabranila njihovu reaktivaciju.
“Režim u manjem bosanskohercegovačkom entitetu nas ovom odlukom vraća dvije decenije unazad”, poručuje Helez, dodajući da Dodikov režim sve više podsjeća na “vladavinu ratnih zločinaca Karadžića i Mladića“.
Kaže da mu nisu jasne namjere lidera RS-a Milorada Dodika.
“Šta je u glavi pomahnitalog Dodika i kakve su mu namjere su pitanja za psihijatrijsku struku, ali i Visokog predstavnika u BiH i OHR-a?“, upitao je Helez.
Pozvao je međunarodnu zajednicu da hitno reaguje i poništi, kako navodi, kontroverzni zakon koji predviđa rezervni sastav policije u RS-u, podsjećajući na odluku iz 2002. godine koja to zabranjuje.
Istovremeno, ministar odbrane najavio je završne korake u formiranju rezervnog sastava Oružanih snaga BiH.
“Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage BiH ovih dana završavaju procese koji će omogućiti formiranje rezervnog sastava Oružanih snaga BiH“, najavio je.
Istakao je da se radi o ustavno i zakonski utemeljenom procesu koji je dobio podršku NATO štaba u BiH i međunarodnih partnera, te da je u skladu sa NATO standardima.
“Rezervni sastav Oružanih snaga BiH po odluci Predsjedništva BiH može brojati najviše do 5.000 rezervista. Oružane snage BiH pripadaju svima. Njihovim jačanjem unapređujemo kapacitete za zaštitu državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine“, zaključio je Helez.
Podsjetimo, NSRS je jučer usvojila izmjene Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS, kojima se predviđa formiranje rezervnog (pomoćnog) sastava policije ovog entiteta.
Odluka je izazvala brojne reakcije, među kojima i one iz opozicionih redova RS-a. Poslanici opozicije i ranije su, kao i tokom same sjednice, istupali protiv ovog zakonskog rješenja smatrajući ga besmislenim i politički motivisanim. Pojedini opozicioni lideri poručili su da je cilj formiranja rezervnog sastava stvaranje “stranačke vojske SNSD-a”.
S druge strane, ministar unutrašnjih poslova RS-a Siniša Karan pravdao je donošenje zakona potrebom za dodatnim nivoom sigurnosti, naročito u vanrednim okolnostima. Kako je naveo, pomoćni sastav policije mogao bi djelovati u situacijama izazvanim humanitarnim krizama, prirodnim nepogodama kao što su poplave, požari, klizišta i slične, nepredvidive pojave.