Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović otkrio je da je tokom razgovora razmatran model prema kojem bi pojedine privatne trgovine mogle raditi nedjeljom, dok bi zabrana za velike kompanije ostala na snazi. Ipak, konačna odluka još nije donesena, a pitanje će se ponovo razmatrati nakon formiranja nove Vlade FBiH.
Istovremeno, sindikat insistira na poboljšanju položaja radnika, uključujući veće minimalne plate, dva slobodna dana sedmično i dodatak za rad nedjeljom od najmanje 50 posto.
Kurtović je u razgovoru za N1 pojasnio da su predstavnici Vlade FBiH, Udruženja poslodavaca i sindikata već održali nekoliko sastanaka na kojima se razgovaralo o mogućim izmjenama postojećih propisa.
Dio poslodavaca tražio je da se omogući rad nedjeljom, zbog čega je razmatrana mogućnost uvođenja izuzetaka za manje privatne trgovine.
Prema informacijama koje je iznio Kurtović, jedna od opcija bila bi da vlasnici porodičnih trgovina organizuju rad tako da nedjeljom radi neko od članova njihove porodice. Za velike trgovačke lance, prema tom modelu, zabrana bi ostala na snazi.
Ipak, riječ je o mogućem rješenju o kojem se razgovaralo, a ne o konačno usvojenoj odluci. Očekuje se da će se o ovoj temi ponovo raspravljati na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća nakon formiranja nove federalne vlade.
Pitanje rada nedjeljom izazvalo je različite reakcije i među samim radnicima. Dok jedni smatraju da je neradna nedjelja važna za odmor i porodični život, drugi bi željeli imati mogućnost rada kako bi ostvarili veća mjesečna primanja.
Kurtović je potvrdio da ni granskih sindikati nemaju jedinstven stav o ovom pitanju. Zbog toga će Savez samostalnih sindikata BiH održati sjednicu Upravnog odbora na kojoj će predstavnici granskih sindikata razmotriti različite prijedloge i pokušati usaglasiti zajednički stav.
Prema njegovim riječima, sindikatu se javljaju i radnici koji smatraju da bi im rad nedjeljom, uz dodatak na platu od 50 posto, omogućio značajno veće prihode.
S druge strane, postoje i zaposleni kojima je slobodna nedjelja veoma važna, zbog čega se prilikom eventualnih izmjena zakona mora voditi računa o različitim potrebama radnika.
Nakon usaglašavanja stavova, Savez namjerava svoje prijedloge iznijeti pred Ekonomsko-socijalno vijeće i pokrenuti razgovore o mogućim izmjenama propisa.
Osim neradne nedjelje, jedan od prioriteta Saveza samostalnih sindikata BiH jeste zaključivanje općeg kolektivnog ugovora za područje Federacije BiH, koji, prema Kurtovićevim riječima, nije zaključen već devet godina.
Nacrt ugovora dostavljen je Vladi FBiH i Udruženju poslodavaca prije dva mjeseca, dok je sastanak s predstavnicima poslodavaca najavljen za narednu sedmicu. Prema procjenama sindikata, ovaj dokument odnosio bi se na približno 500.000 zaposlenih u Federaciji BiH.
Među zahtjevima je i osiguravanje dva slobodna dana tokom sedmice, uz odgovarajuću organizaciju radnog vremena. Kurtović je pojasnio da bi radnik koji radi nedjeljom, prema predloženom modelu, mogao biti slobodan narednog dana, odnosno u ponedjeljak.
Sindikat također traži da se općim kolektivnim ugovorom propiše dodatak od 50 posto za rad nedjeljom.
Značajan dio zahtjeva sindikata odnosi se na povećanje najnižih primanja i njihovo usklađivanje s rastom troškova života.
Kurtović je podsjetio da je Savez ranije predlagao da najniža plata u Federaciji BiH bude određena na nivou od 70 posto prosječne plate. Prema njegovoj procjeni, takav model omogućio bi znatno veća primanja od iznosa koji je naveo kao tadašnju najnižu platu.
„Da je podržano to prošli put, mi smo predložili 70 posto od prosječne plate da bude najniža plata. Ona bi bila, ne 1.026, nego negdje oko 1.260 maraka“, kazao je Kurtović.
Prema prijedlogu koji je predstavio, plata za radnike s osnovnom školom iznosila bi oko 1.260 KM, za zaposlene sa srednjom stručnom spremom 1.460 KM, dok bi radnici s visokom stručnom spremom imali primanja od približno 1.660 KM.
Važno je naglasiti da su navedeni iznosi dio sindikalnog prijedloga, a ne zakonski utvrđene plate niti mjere koje su već usvojene.
Kurtović upozorava da rast cijena sve više opterećuje radnike čija primanja ne prate poskupljenja. Zbog toga poziva Vladu FBiH i poslodavce da pronađu rješenje koje bi zaposlenima omogućilo bolji životni standard i smanjilo razloge za odlazak iz Bosne i Hercegovine.
Nakon formiranja nove Vlade FBiH očekuju se novi razgovori o mogućim promjenama pravila koja uređuju rad nedjeljom, ali i o širem unapređenju radničkih prava.
Sindikat će u međuvremenu pokušati usaglasiti opći kolektivni ugovor s poslodavcima, nakon čega bi se o dokumentu trebalo razgovarati i na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća.
Za sada nema konačnog dogovora o tome hoće li i pod kojim uslovima pojedine trgovine dobiti mogućnost rada nedjeljom. Eventualne izmjene zavisit će od pregovora socijalnih partnera i odluka nadležnih institucija.