Janjske otoke kod Šipova i ove godine privukle su pažnju međunarodne javnosti kao jedna od najatraktivnijih prirodnih lokacija u Bosni i Hercegovini. Britanski magazin „Time Out“ uvrstio ih je na 34. poziciju svoje liste 51 najljepšeg mjesta na svijetu. Riječ je o drugom uzastopnom uvrštavanju ovog lokaliteta na listu magazina.
Janjske otoke nalaze se na rijeci Janj, nedaleko od njenog ušća u Plivu, a prepoznatljive su po nizu manjih riječnih otočića koje povezuju drveni mostići. Prostor karakterišu bistra voda, slapovi, kaskade i gusto zelenilo, dok tradicionalne brvnare dodatno obilježavaju ambijent ovog kraja.
U ažuriranom izdanju liste objavljenom u martu ove godine, „Time Out“ Janjske otoke opisuje kao područje posebne prirodne ljepote. Posjetiocima se preporučuje dolazak automobilom ili biciklom, jer su mogućnosti javnog prevoza ograničene.
Za one koji planiraju noćenje u okolini Janjskih otoka preporučuje se da smještaj u brvnarama unaprijed dogovore putem Turističke organizacije Šipovo.
Slapovi i mostovi između otočića na Janju
Posebnost Janjskih otoka čine brojni vodopadi i manji slapovi kroz koje se rijeka preliva između otočića. Drveni mostovi omogućavaju obilazak lokaliteta i prolazak uz riječnu obalu, slapove i šumski pojas koji okružuje ovo područje.
Janjske otoke dostupne su posjetiocima tokom cijele godine, dok se proljeće i ljeto navode kao najpogodniji periodi za šetnje, boravak uz rijeku i kupanje. Od Sarajeva su udaljene oko 180 kilometara, a put automobilom traje približno tri i po sata.
Nekoliko kilometara uzvodno od ovog lokaliteta nalazi se prašuma Janj, jedno od najznačajnijih zaštićenih prirodnih područja u Bosni i Hercegovini.
Prašuma Janj prvo prirodno dobro BiH na UNESCO-ovoj listi
Prašuma Janj obuhvata očuvane šumske zajednice bukve, jele i smrče. Kao strogi prirodni rezervat zaštićena je od 1954. godine, a prema podacima svjetske baze zaštićenih područja Protected Planet prostire se na približno 295 hektara.
UNESCO-ov Komitet za svjetsku baštinu u julu 2021. godine uvrstio je prašumu Janj na Listu svjetske baštine, kao dio proširenog dobra „Stare i prastare bukove šume Karpata i drugih regija Evrope“. Ovo dobro obuhvata šumska područja u 18 evropskih država.
Upisom na UNESCO-ovu listu prašuma Janj postala je prvo prirodno dobro iz Bosne i Hercegovine koje je dobilo taj status. Prije toga, BiH je na Listi svjetske baštine imala tri kulturno-istorijska dobra: Stari most u Mostaru, Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i stećke – srednjovjekovne nadgrobne spomenike.
Za razliku od Janjskih otoka, prašuma Janj nije uređena kao klasična turistička lokacija. U rezervatu nema turističkih staza, a ulazak je moguć isključivo uz odgovarajuću dozvolu, s ciljem zaštite osjetljivog i vrijednog ekosistema.