Porezna obaveza odnosila bi se na domaće i strane fizičke i pravne osobe koje su vlasnici nekretnina na dan 31. decembra godine za koju se porez utvrđuje. Obuhvaćene bi bile i nekretnine koje nisu evidentirane u zemljišnim knjigama, pod uvjetom da se može utvrditi njihova korisna površina.
Prema predloženom zakonu, osnovica za obračun poreza bila bi korisna površina nekretnine. Konačan iznos po kvadratnom metru određivala bi općinska vijeća, i to u rasponu od četiri do šest KM.
Pri tome bi općine imale mogućnost da različito odrede porez u zavisnosti od lokacije nekretnine. Iznos bi tako mogao zavisiti od naselja, ulice ili zone u kojoj se stan ili poslovni prostor nalazi.
Za obračun i naplatu bila bi zadužena Porezna uprava Federacije BiH, koja bi porez utvrđivala rješenjem. Vlasnici bi poreznu prijavu za prethodnu godinu morali podnijeti najkasnije do 30. januara tekuće godine, dok bi utvrđeni iznos trebali platiti u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.
Nacrt predviđa i obaveze za općine. One bi trebale voditi i redovno ažurirati evidencije nekretnina te kontrolirati da li su vlasnici svoje nekretnine prijavili. Ukoliko neka nekretnina ne bi bila prijavljena, općina bi mogla izdati nalog za njenu prijavu Poreznoj upravi.
Za neprijavljivanje stjecanja nekretnine općini, kao i za nepodnošenje porezne prijave Poreznoj upravi, predviđene su novčane kazne od 1.000 do 3.000 KM. Vlasnicima koji bi lažno prikazivali ili prikrivali činjenice kako bi ostvarili porezno oslobađanje prijetile bi kazne od 2.000 do 5.000 KM.
Na neplaćeni porez obračunavala bi se i zatezna kamata.
Prihod bi se dijelio između općina i Kantona
Prihodi prikupljeni po osnovu ovog poreza bili bi podijeljeni između općina i Kantona Sarajevo. Polovina prikupljenog novca pripadala bi općini na čijem području se nalazi nekretnina, dok bi drugih 50 posto pripalo Kantonu Sarajevo.
Općine bi, prema nacrtu, u roku od 60 dana od stupanja zakona na snagu trebale objaviti javne pozive za prijavu i upis nekretnina u svoje evidencije. Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo nakon tri godine primjene zakona trebalo bi procijeniti njegove efekte.
Nacrtom su od plaćanja poreza izuzete i vjerske zajednice. Predviđeno je oslobađanje za njihove nekretnine, uključujući stanove i poslovne prostore koji se ne koriste, što otvara pitanje obuhvata ovog izuzeća u odnosu na osnovnu svrhu zakona.
Slična pitanja mogu se postaviti i u vezi s općinskim prostorima te nekretninama javnih preduzeća koje dugo nisu u upotrebi, a koje bi, prema osnovnoj logici oporezivanja nekorištenih nekretnina, također mogle biti predmet porezne obaveze.
Posebna obaveza bila bi na vlasnicima koji žele ostvariti porezno oslobađanje ili određene olakšice, jer bi za to morali sami pribaviti potrebnu dokumentaciju.