U pojedinim firmama kupci će na nove količine morati čekati sedmicama, dok se kod drugih pelet može dobiti nakon nekoliko dana. Razlika je prvenstveno posljedica velikog broja ranijih narudžbi, ali i različitih kapaciteta proizvođača i distributera.
Najduže se trenutno čeka kod banjalučkog „Drvoprodexa“. Ova kompanija više ne prima nove narudžbe jer još uvijek isporučuje količine koje su građani naručivali tokom juna i jula.
Nove narudžbe, prema najavama iz kompanije, trebale bi ponovo početi primati tokom decembra, nakon što budu završene ranije ugovorene isporuke. Tona peleta trenutno košta 640 KM, dok nije poznato da li će se cijena mijenjati u narednom periodu, pišu Nezavisne.
Velika potražnja i u drugim dijelovima BiH
Veliki broj kupaca bilježi i sarajevska kompanija „Drvosječa“, koja posluje putem predstavništava u više gradova širom Bosne i Hercegovine. Za razliku od „Drvoprodexa“, isporuke se obavljaju, ali se zbog velikog broja narudžbi na njih čeka nekoliko dana.
Cijena u ovom slučaju zavisi od klase peleta. A2 klasa trenutno košta 790 KM po toni, dok cijena A1 klase doseže 830 KM, pri čemu se prevoz dodatno naplaćuje.
Slična situacija je i u kompaniji „Medeks prom“ iz Šipova, gdje tona peleta trenutno košta 650 KM, bez troškova transporta. Iz ove firme navode da građani i dalje intenzivno zovu i naručuju, zbog čega je potražnja velika.
Zašto proizvođači ne mogu odmah prihvatiti nove narudžbe?
Predstavnik proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović objašnjava da trenutna dostupnost u velikoj mjeri zavisi od toga koliko su proizvođači unaprijed prodali.
Ako je određena količina već ugovorena mjesec ili dva ranije, proizvođač prvo mora ispuniti te obaveze prije nego što prihvati nove narudžbe. Dodatni problem predstavlja činjenica da proizvodnja peleta može biti ugrožena neplaniranim kvarovima, pa čak i požarima, zbog čega proizvođači ne mogu unaprijed garantovati da će sve količine biti proizvedene i isporučene u planiranom roku.
Ivanović smatra da je značajan dio tržišta već snabdjeven i da u narednom periodu ne bi trebalo biti većih problema. Ipak, određeni dijelovi tržišta još nisu u potpunosti namireni, posebno veći centri poput Sarajeva, gdje građani često imaju ograničene mogućnosti za skladištenje većih količina.
Zbog toga bi, prema njegovim riječima, navike kupaca trebalo mijenjati i pelet nabavljati prije početka sezone grijanja, umjesto čekanja posljednjeg trenutka.
Hoće li cijene peleta ponovo rasti?
Kada je riječ o cijenama, Ivanović upozorava da proizvođači trebaju biti oprezni s eventualnim novim poskupljenjima. Navodi da još nije poznato kakva će biti zima, odnosno hoće li biti toplija ili hladnija, što bi moglo uticati i na potrošnju.
Previsoka cijena, upozorava, može dugoročno imati negativne posljedice jer bi dio građana mogao prijeći na druge energente. Istovremeno, proizvođači se suočavaju s većim troškovima proizvodnje.
Posebno su, kako navodi, porasle cijene goriva, što direktno utiče na proizvodnju, otkup sirovine i transport. Poskupjela je i sama sirovina, odnosno drvo koje proizvođači nabavljaju od onih koji prodaju viškove ili direktno od drugih proizvođača.
Ivanović procjenjuje da su sadašnje cijene vjerovatno blizu maksimalnog nivoa i da bi mogle ostati na približno istom iznosu. Ipak, ne isključuje mogućnost promjena, jer konačna cijena zavisi od kretanja troškova i situacije na tržištu.