Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, obuća sa 355,3 miliona KM čini 45,3 posto ukupnog izvoza tekstilne, kožarske i obućarske industrije. Pletena odjeća učestvuje sa 24,2 posto, dok konfekcija čini 16,9 posto izvoza.
Istovremeno, tokom prvih šest mjeseci ove godine u BiH je uvezeno gotove odjeće u vrijednosti od 455,5 miliona KM, dok je uvoz obuće iznosio 189,4 miliona KM. Najvažnija izvozna tržišta ostaju Hrvatska, Italija i Njemačka, dok najveći dio robe stiže iz Turske, Hrvatske, Italije i Srbije.
Domaći proizvođači ne mogu pratiti niske cijene
Sekretarica Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori Republike Srpske Aleksandra Mihajlović Bijelić ističe da domaće kompanije više ne mogu cjenovno konkurisati jeftinoj robi koja dolazi, posebno iz azijskih zemalja.
Kako navodi, viši troškovi rada, energije, logistike i poslovanja stavljaju domaće proizvođače u nepovoljan položaj, zbog čega svoju konkurentnost pokušavaju graditi kroz kvalitet proizvoda, kraće rokove isporuke i veću fleksibilnost proizvodnje.
Dodaje da dodatni problem predstavljaju nedovoljno kontrolisan uvoz, ali i sve veći uticaj globalnih internetskih platformi poput Temua.
Direktorica banjalučke kompanije “Miltex” Višnja Popović smatra da se problemi u tekstilnoj industriji više ne mogu svesti samo na nedostatak radnika.
“Posljednje dvije do tri godine tekstilna industrija nalazi se u ozbiljnim problemima. Više nismo konkurentni ni cijenom, a brojne firme najavljuju smanjenje obima posla i otpuštanje zaposlenih”, upozorila je Popović.
Traže strožiju kontrolu uvoza
Popović smatra da na domaće tržište dolazi veliki broj proizvoda bez odgovarajućih deklaracija i osnovnih informacija o sastavu, porijeklu i proizvođaču.
Prema njenim riječima, često nije moguće utvrditi od kojih materijala je odjeća izrađena niti postoji sistemska laboratorijska kontrola koja bi provjeravala kvalitet i sigurnost takvih proizvoda.
Ističe i da bi domaćoj privredi značajno pomoglo kada bi veći dio sredstava iz javnih nabavki ostajao u domaćim kompanijama.
Ako posao dobije domaći proizvođač, objašnjava, koristi imaju i brojni manji dobavljači etiketa, traka, guma i drugog repromaterijala, dok se trenutno većina tih sirovina uvozi.
“Bema” najavljuje nova smanjenja broja radnika
Ni obućarska industrija nije u boljoj situaciji. Direktor kompanije “Bema” Marinko Umičević kaže da statistički podaci o uvozu i izvozu ne odražavaju stvarno stanje, jer domaće fabrike uglavnom rade doradu za strane partnere.
Kako pojašnjava, kompanije uvoze repromaterijal svojih partnera, obrađuju ga u BiH, a zatim gotov proizvod ponovo izvoze, zbog čega je najveća domaća vrijednost upravo rad radnika.
Umičević navodi da je “Bema” već ostala bez oko 100 zaposlenih u odnosu na prošlu godinu, dok će, prema njegovim riječima, biti primorani smanjiti broj radnika za još gotovo 200. Procjenjuje da je u cijeloj obućarskoj industriji Republike Srpske broj zaposlenih manji između 1.000 i 2.000 radnika.
Radnici odlaze zbog boljih plata
Prema njegovim riječima, radnici sve češće napuštaju obućarsku industriju i prelaze u djelatnosti koje nude veće plate i bolje uslove rada.
Dodatni udarac domaćim proizvođačima predstavljaju internet platforme koje nude izuzetno jeftinu robu, ali i sve snažnija konkurencija iz Azije.
Umičević tvrdi da je upravo zbog konkurencije platforme Temu izgubio dio domaće proizvodnje i najmanje stotinu radnih mjesta, dok je obim poslova na tradicionalnim izvoznim tržištima smanjen za oko trećinu. Kao novu ozbiljnu prijetnju izdvaja Indiju, koja raspolaže velikim tržištem i znatno jeftinijom radnom snagom.
Izvoz i dalje manji nego prošle godine
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je izvoz tekstilne, odjevne, kožarske i obućarske industrije u prvih šest mjeseci ove godine iznosio 784 miliona KM, što je pad od 3,36 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Istovremeno, uvoz je dostigao 1,117 milijardi KM, uz pad od 3,86 posto, dok je trgovinski deficit ove industrije iznosio 333,4 miliona KM. Jedina tarifna grupa koja i dalje ostvaruje suficit jeste obuća, sa viškom od oko 165,9 miliona KM.