Iako je udio stranih kupaca na hrvatskom tržištu nekretnina i dalje značajan, podaci pokazuju velike promjene u njihovoj strukturi od 2016. godine. U 2025. godini, kupci iz Bosne i Hercegovine zauzimaju visoko četvrto mjesto među stranim kupcima, dok ukupan broj stranih kupovina opada od vrhunca koji je zabilježen 2022. godine.
U protekloj godini, najviše nekretnina u Hrvatskoj kupili su Slovenci, koji su ostvarili 2.576 kupoprodaja, zauzimajući više od četvrtine svih stranih kupovina. Njemački kupci su se smjestili na drugo mjesto s 1.962 kupovine, a Austrijanci na trećem s 875 kupovina.
Zanimljivo je da su državljani Bosne i Hercegovine postali značajan faktor na tržištu nekretnina, sa 464 kupovine u 2025. godini, gotovo istim brojem kao i državljani Češke, koji su ostvarili 460 transakcija. Iza njih su se našli mađarski kupci s 399 kupovina, poljski s 391 te slovački s 383. Među deset najzastupljenijih zemalja nalaze se i Italija s 241 i Srbija sa 185 kupoprodaja.
Promjene strukture stranih kupaca nekretnina u Hrvatskoj
Kada se posmatraju promjene u odnosu na 2016. godinu, ističu se značajni rastovi broja kupovina iz pojedinih država. Na primjer, broj kupovina iz Srbije povećan je šest puta, dok je kod kupaca iz Ukrajine zabilježen rast od 6,4 puta. Švicarski kupci su također doživjeli izrazit porast, pa su sa 14 evidentiranih kupovina 2016. godine došli do 97 u prošloj godini. Češki i mađarski kupci su tokom istog perioda udvostručili broj svojih kupovina, dok su državljani Sjedinjenih Američkih Država zabilježili rast od 3,5 puta, iako njihov ukupan broj transakcija ostaje znatno manji.
S druge strane, kupovine nekretnina od strane državljana Rusije smanjene su za čak 78 posto. Pada je zabilježen i među Šveđanima, čiji je udio smanjen za 62 posto, dok je kod kupaca iz Ujedinjenog Kraljevstva zabilježen pad od 53 posto.
Tržišne dinamike i promjene u načinu prodaje nekretnina
Uprkos rastu broja kupovina iz pojedinih država, ukupna aktivnost stranaca na hrvatskom tržištu nekretnina smanjuje se od 2022. godine, kada je zabilježen vrhunac od 13.344 kupoprodaje. U tom periodu, stranci su učestvovali u gotovo desetini svih transakcija, a njihov broj se od tada smanjio za 31 posto. Udio stranih kupaca vratio se na nivo iz 2021. godine, kada je iznosio oko osam posto, međutim, u poređenju s 2016. godinom, broj nekretnina kupljenih od strane stranih državljana i dalje je 59 posto veći.
Hrvatska gospodarska komora procjenjuje da oko 90 posto stranih kupaca nekretnine kupuje u pet obalnih županija, iako službeni podaci o toj teritorijalnoj raspodjeli nisu dostupni.
Promjene na tržištu nisu prisutne samo u strukturi kupaca, već i u načinu prodaje nekretnina. Digitalni oglasi, videopozivi i dostupnost dokumentacije postaju sve važniji, posebno za kupce iz udaljenijih država. Na to upozoravaju iz platforme EstateIQ, koja se bavi upravljanjem nekretninama i njihovom prodajom.
„Strani kupac danas prvi put razgleda nekretninu na mobitelu, iz Varšave ili Ljubljane, i na osnovu oglasa odlučuje hoće li uopće sjesti u automobil“, navode iz EstateIQ-a. Ovaj novi način pretraživanja tržišta naglašava potrebu za kvalitetnom prezentacijom nekretnine i potpunim informacijama već pri prvom kontaktu.
Prema iskustvima platforme, dio kupoprodajnog postupka može se obaviti na daljinu, a dostupnost informacija i uredna dokumentacija igraju ključnu ulogu u donošenju odluke.