Sladić ističe da se veliki dio evropskog kontinenta trenutno suočava s istovremenom meteorološkom i hidrološkom sušom, dok su vodostaji brojnih rijeka pali na nivoe koji podsjećaju na one zabilježene tokom ekstremno sušne 2003. godine.
Naglašava da bi upravo sada trebalo intenzivnije razgovarati o pripremama za period kada se očekuje više padavina, posebno krajem jeseni i početkom zime. Tada se, kako pojašnjava, višak energije akumuliran u toplim morima oslobađa u atmosferu, što pogoduje razvoju snažnih atlantskih ciklona koje najprije zahvataju zapad Evrope, a potom mogu utjecati i na druge dijelove kontinenta.
Posebno je ukazao na činjenicu da niski vodostaji, uprkos problemima koje stvaraju za riječni saobraćaj i vodosnabdijevanje, otvaraju mogućnost za čišćenje riječnih korita i uklanjanje otpada koji je inače teško dostupan.
Prema njegovim riječima, sada je pogodan trenutak za uklanjanje guma, kućanskih uređaja, kabastog otpada i drugih predmeta iz riječnih korita, ali i za čišćenje mostova, odvodnih kanala i drugih kritičnih tačaka na kojima tokom obilnih padavina često dolazi do začepljenja. Takve aktivnosti, smatra Sladić, mogu značajno doprinijeti smanjenju rizika od poplava kada se vremenske prilike promijene.
Uz svoju objavu meteorolog je podijelio i analizu dr. Monice Ionite iz Instituta Alfred Wegener. Analiza prikazuje odstupanja u protoku rijeka na području Balkana i centralne Evrope tokom jula 2026. godine u odnosu na prosjek zabilježen u referentnom periodu od 1981. do 2010. godine, potvrđujući razmjere trenutne hidrološke suše.
