Bosna i Hercegovina suočava se s intenzivnim toplotnim valom, a meteorolog Nedim Sladić upozorava da najveći problem ovih dana nisu samo ekstremno visoke temperature zraka. Prema njegovim riječima, dodatnu opasnost predstavlja izuzetno visoka temperatura rosišta, odnosno velika količina vlage u zraku, zbog koje organizam znatno teže podnosi vrućinu.
Sladić ističe da se stanovnici Hercegovine godinama nose s visokim ljetnim temperaturama, ali da su trenutni vremenski uslovi neuobičajeni upravo zbog kombinacije vrućine i vlage.
„O ovome ‘trubimo’ već zadnja tri do četiri dana. U ovom toplotnom valu nije problem visoka dnevna temperatura zraka na koju su se generacije Hercegovaca navikli. Problem je visoka temperatura rosišta (dewpoint temperature) koja je primjerenija za područje Vijetnama, Indonezije i Tajlanda. Jeste, ovaj dio ste dobro pročitali. Znam da je teško povjerovati“, napisao je Sladić.
Šta je temperatura rosišta i zašto je važna?
Meteorolog objašnjava da temperatura rosišta predstavlja vrijednost na koju se zrak mora ohladiti pri konstantnom pritisku kako bi postao potpuno zasićen vlagom. Upravo taj podatak pokazuje koliko vlage zapravo sadrži zrak.
Naglašava da ovaj parametar ima ključnu ulogu u prirodnom hlađenju ljudskog organizma, jer određuje koliko brzo znoj može isparavati s kože.
„Ukoliko je rosište nisko, ispod 15 stepeni Celzijusa, znoj lakše isparava i tijelo se efikasnije hladi. Takve visoke temperature ljudi znatno lakše podnose“, pojasnio je Sladić.
Visoka vlaga otežava hlađenje organizma
S druge strane, kada temperatura rosišta pređe 21 stepen Celzijusa, organizam se znatno teže hladi. Zrak postaje izrazito vlažan i težak, a isparavanje znoja usporava, zbog čega se povećava osjećaj sparine i fizičkog opterećenja.
Sladić upozorava da upravo zbog toga mnogi građani ovih dana osjećaju izražen umor, iscrpljenost i nelagodu, iako su visoke temperature karakteristične za hercegovačka ljeta.
Neuobičajene vrijednosti izmjerene u Mostaru
Posebno je izdvojio podatak da je u Mostaru u podnevnim satima izmjerena temperatura rosišta od čak 23,7 stepeni Celzijusa, što smatra vrlo neuobičajenom vrijednošću za Hercegovinu, ali i za kontinentalni dio Bosne i Hercegovine.
„Samim tim, 38 stepeni Celzijusa uz uobičajenih 10 do 20 posto relativne vlažnosti zraka nije isto što i 38 stepeni uz 43 posto vlage. Subjektivni osjećaj temperature tada je znatno veći, a ljudski organizam se iscrpljuje pokušavajući da se ohladi, što zbog visoke vlage ne uspijeva dovoljno efikasno“, upozorio je Sladić.
Meteorolozi i zdravstveni stručnjaci i dalje preporučuju građanima da izbjegavaju duži boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i, kada god je moguće, borave u rashlađenim prostorijama.