Minimalne plate u Bosni i Hercegovini mogle bi doživjeti značajne promjene od 2027. godine, ukoliko budu prihvaćeni prijedlozi sindikata. Savez samostalnih sindikata BiH predlaže model prema kojem bi najniža plata zavisila od stepena stručne spreme radnika, čime bi se olakšao život zaposlenima.
Predloženi sistem mijenja dosadašnju praksu prema kojoj je najniža plata uniformno postavljena za sve radnike, bez obzira na njihov obrazovni nivo. Prema novim prijedlozima, radnicima sa osnovnom školom predložena je minimalna plata od 1.500 KM, dok bi radnici sa srednjom stručnom spremom zarađivali 1.700 KM. Za radnike s višom stručnom spremom predlaže se plata od 1.800 KM, dok bi oni s visokom stručnom spremom primali najnižu platu od 1.900 KM.
Ovo predstavlja značajno povećanje u odnosu na trenutna primanja, posebno u Federaciji BiH, gdje je trenutno najniža neto plata 1.027 KM. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, Samir Kurtović, smatra da postojeći iznos najniže plate nije dovoljan za dostojanstven život i naglašava potrebu za promjenom. „Ako bi minimalna plata bila 1.500 maraka, onda bi to bilo potpuno nešto drugačije. To je za osnovnu školu. Za srednju bi bila 1.700, za višu 1.800, za visoku 1.900 itd. i to je nešto što će Sindikat i predlagati da se riješi na takav način“, poručio je Kurtović.
Ambiciozne zahtjeve iznose i u Savezu sindikata Republike Srpske. Predsjednik ovog saveza, Goran Stanković, ističe da se ne bi trebali zadovoljiti samo manjim procentualnim povećanjima, već da bi cilj trebao biti dostizanje plate od 2.000 KM za što veći broj zaposlenih. On je također podsjetio na najavljeno povećanje plata i penzija od 7,5 do 8 posto u narednoj godini, ali smatra da su potrebna znatno veća ulaganja za primanja radnika.
Dok se u Federaciji BiH najniža plata utvrđuje jedinstveno, u Republici Srpskoj njena visina zavisi od stručne spreme. Minimalne plate u RS-u su postavljene na 1.000 KM za nekvalifikovane radnike, 1.050 KM za radnike s trogodišnjom srednjom školom, te 1.100 KM za radnike sa četverogodišnjom srednjom školom. Radnici s višom stručnom spremom mogu očekivati primanja od 1.350 KM, dok je za visoku stručnu spremu predložena najniža plata od 1.450 KM.
Predloženi sindikalni model mogao bi dovesti do približavanja minimalnih primanja u dva entiteta, ali bi također povećao troškove za poslodavce. Predstavnici poslodavaca ne osporavaju potrebu za povećanjem plata, ali upozoravaju da odluke moraju biti realne prema mogućnostima privrede. Direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, Saša Aćić, smatra da bi se novi iznos minimalne plate trebao određivati na osnovu očekivane inflacije i stope rasta bruto domaćeg proizvoda.
Pitanje povećanja plata posebno je važno za građane, jer trenutna minimalna plata pokriva tek nešto više od trećine sindikalne potrošačke korpe za četveročlanu porodicu. Čak ni zaposleni s visokom stručnom spremom ne mogu svojim minimalnim primanjima pokriti polovinu tih troškova. Sindikalni pokazatelji sugeriraju da su za podmirivanje osnovnih potreba četveročlane porodice potrebne najmanje tri minimalne plate.
Ekonomski analitičari upozoravaju da rast primanja mora biti praćen promjenama u poreskom sistemu. Zoran Pavlović izražava uvjerenje da bi smanjenje doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje otvorilo prostor za značajnije povećanje neto plata. Sličan stav iznosi i Igor Gavran, koji naglašava potrebu za fiskalnom reformom te smanjenjem opterećenja poslodavaca. Ukoliko se ne postignu tražene promjene, rast plata bi mogao biti poništen novim poskupljenjima.
Iako sindikati već imaju konkretne prijedloge, novi minimalac za 2027. godinu još uvijek nije dogovoren. Na razgovorima o ovim prijedlozima učestvovat će sindikati, poslodavci i nadležne institucije. Radnici će, stoga, ostati u neizvjesnosti o tome hoće li najavljene promjene donijeti značajnija primanja ili će rast troškova života umanjiti njihovu kupovnu moć.