Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je na telefonskoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela odluke o usvajanju tri programa utroška sredstava u okviru tekućih transfera i drugih tekućih rashoda utvrđenih u Budžetu Federacije BiH za 2026. godinu ovom ministarstvu.
Dva programa odnose se na utrošak sredstava za uvezivanje radnog staža. U prvom programu riječ je o subvencijama javnim preduzećima za uvezivanje radnog staža u iznosu od 1.000.000 KM, a drugom o subvencijama privatnim preduzećima i poduzetnicima za uvezivanje radnog staža u iznosu od 735.000 KM.
U programima je navedeno da su ovo raspoloživa grant sredstva i dodjeljuju se za izmirenje dugovanja preduzeća za neuplaćene doprinose samo po osnovu doprinosa za PIO/MIO i to za radnike koji će sa stažom osiguranja za koji će biti uplaćeni doprinosi za PIO/MIO, nakon uplate, ispunjavati uslove za ostvarivanje prava za penzionisanje, po bilo kojem osnovu. Navedena sredstva dodjeljivat će se po ovim programima i raspisanim javnim pozivima.
Danas je usvojen i Program utroška sredstava za Program: Upravljanje oblasti energije i rudarstva – „Tekući transferi i drugi tekući rashodi – Subvencije javnim preduzećima – za provođenje pravedne tranzicije“, iznosu od 3.000.000 KM. Kako je navedeno u ovom programu, raspoloživa sredstva su grant sredstva i dodjeljuju se privrednom društvu RMU Zenica d.o.o. – Zenica za podmirenje obaveza prema radnicima po osnovu neisplaćenih plata i naknada za topli obrok, naknada po osnovu smrti užih članova porodice, naknada po osnovu renti (djeca poginulih rudara i teški invalidi rada) i bankarskih troškova za februar 2026. godine i uplatu doprinosa za PIO za 27 radnika koji su stekli uslove za penzionisanje u 2025. godini zaključno sa 30.6.2025. godine.
U skladu s danas donesenim odlukama, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije dostavljat će izvještaje Federalnom ministarstvu finansija/financija i Vladi Federacije BiH u skladu sa Zakonom o izvršenju Budžeta Federacije BiH za 2026. godinu i programima.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, čiji je predlagač poslanik Saša Magazinović. Za usvajanje zakona glasala su 32 poslanika, dok je šest bilo protiv.
Predložene dopune zakona predviđaju mogućnost da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, u slučaju poremećaja na tržištu ili iz drugih opravdanih razloga, donese odluku o privremenom smanjenju ili potpunom ukidanju akciza na naftne derivate.
Takva mjera mogla bi se primjenjivati najduže šest mjeseci u toku jedne kalendarske godine.
Mjera za krizu
Magazinović je pojasnio da se zakon dopunjava jednim novim članom kojim se Vijeću ministara daje dodatni mehanizam za reagovanje u kriznim situacijama na tržištu energenata.
“Zakon se dopunjava jednim članom koji daje moćan alat Vijeću ministara da u slučaju poremećaja tržišta ili drugog opravdanog razloga može donijeti odluku o privremenom ukidanju ili smanjenju iznosa akcize na naftne derivate”, rekao je Magazinović.
Prijedlog zakona razmatran je i usvojen po hitnom postupku.
Poziv Domu naroda
Magazinović je tokom rasprave naglasio da se i znatno razvijenije ekonomije suočavaju s ozbiljnim izazovima te da nastoje različitim mjerama ublažiti posljedice poremećaja na tržištu energenata.
“Mnogo ozbiljnije ekonomije od naše su na udaru i pokušavaju različitim mjerama spriječiti ovo što se dešava. Kod nas, na žalost, prvo ne postoje alati, a druga stvar, i tamo gdje postoje nisam vidio da je iz Vijeća ministara BiH pokrenuta bilo kakva inicijativa kojom bi mogli reagovati”, kazao je Magazinović.
Dodao je da bi interes privrede i stanovništva trebao biti iznad svakog političkog interesa, ističući da svaka kriza, bez obzira na njen uzrok, ima posljedice koje je potrebno solidarno podnijeti.
Uz zakon je usvojen i zaključak kojim Predstavnički dom poziva Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH da ovaj prijedlog zakona razmotri u najkraćem roku, imajući u vidu poremećaje na tržištu naftnih derivata, njihove direktne posljedice na privredu i građane, kao i neizvjesnost budućih kretanja na tržištu.
Općinski sud u Kiseljaku donio je zaključak o prodaji pokretne imovine jednog građanina kako bi se naplatio dug prema Radio-televiziji Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu od 84,30 KM piše Crna-Hronika.
Prema sudskom dokumentu od 4. marta 2026. godine, sud je odredio prodaju zaplijenjene imovine izvršenika, a riječ je o jednoj fotelji procijenjenoj na 240 KM.
Prodaja će biti održana 25. marta 2026. godine u 13:15 sati u zgradi Općinskog suda u Kiseljaku, putem usmenog javnog nadmetanja.
U dokumentu se navodi da je najniža prihvatljiva cijena polovina procijenjene vrijednosti, što znači da se fotelja može prodati već od 120 KM.
Ovaj slučaj izazvao je brojne reakcije u javnosti jer pokazuje kako se sudski postupci izvršenja provode i za relativno male dugove, pri čemu se prodaje lična imovina dužnika kako bi se naplatila potraživanja.
Podsjećamo, dug prema javnom RTV servisu nastaje neplaćanjem RTV takse, koja je zakonom obavezna za domaćinstva u Bosni i Hercegovini.
Na području Tuzlanskog kantona bilježi se kontinuirani rast broja građana koji koriste prava iz sistema socijalne zaštite, kao i povećanje ukupnih sredstava koja se izdvajaju za ove namjene.
Prema podacima Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak TK, tokom 2025. godine evidentirano je ukupno 67.860 korisnika različitih oblika socijalne pomoći, što čini više od 14 posto ukupnog stanovništva kantona.
Ove informacije objavljene su povodom obilježavanja Međunarodnog dana socijalnog rada, koji se svake godine obilježava trećeg utorka u martu.
U saopćenju se navodi da je ukupna vrijednost sredstava isplaćenih tokom 2025. godine dostigla 172.231.958,9 konvertibilnih maraka. U poređenju s 2021. godinom, kada je za iste svrhe izdvojeno 56.543.781 KM, riječ je o povećanju od čak 304,59 posto.
Značajan dio sredstava usmjeren je na programe podrške porodicama s djecom. Tokom 2024. godine za ove namjene izdvojeno je ukupno 62.804.821,08 KM, pri čemu je iz kantonalnog budžeta osigurano 42.030.063,56 KM, dok je iz federalnog budžeta izdvojeno 20.774.757,52 KM.
U 2025. godini izdvajanja su dodatno povećana, pa je za zaštitu porodica s djecom ukupno isplaćeno 81.365.655,62 KM. Od tog iznosa 41.146.510,92 KM obezbijeđeno je iz budžeta Tuzlanskog kantona, dok je 40.219.144,70 KM osigurano iz federalnog budžeta.
Iz resornog ministarstva upozoravaju da, uprkos povećanim izdvajanjima, raste broj porodica koje se suočavaju s ozbiljnim socijalnim problemima, uključujući i situacije u kojima postoji rizik da djeca budu izdvojena iz porodica.
“I pored navedenih novčanih davanja evidentan je porast broja porodica u riziku od izdvajanja djece iz porodica i djece čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama. Kapaciteti ustanova za smještaj djece su popunjeni i postoje liste čekanja. Sve više je djece na čije potrebe nadležne institucije nisu u mogućnosti da odgovore. Siromaštvo je samo jedan od faktora, a drugi veoma značajan faktor je mogućnost društva i kapaciteti i kompetencije roditelja da štite i odgajaju djecu, da se nose sa izazovima u razvoju i da im obezbijede sigurno odrastanje”, kazali su iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona.
Iako je sedmica počela uz pretežno sunčano i relativno toplo vrijeme, već početkom narednih dana stiže značajna promjena vremenskih prilika koja će podsjetiti da se još uvijek nalazimo u kalendarskoj zimi.
Prema najavama meteorologa, tokom utorka i srijede Bosnu i Hercegovinu zahvatit će osjetno hladniji zrak sa sjevera uz uticaj visinske ciklone, što će donijeti oblačno i hladnije vrijeme praćeno padavinama, navedeno je u prognozi koju je objavio BHmeteo.
Padavine će, prema prognozama, početi u jutarnjim satima u utorak, 17. marta, najprije na zapadu i sjeverozapadu Bosne, a zatim će se postepeno širiti prema ostalim dijelovima zemlje.
Kiša i snijeg
U nižim područjima očekuje se uglavnom kiša, dok bi na nadmorskim visinama iznad 900 metara padavine prelazile u snijeg.
Tokom noći na srijedu i u srijedu ujutro snježna granica bi se prolazno mogla spustiti i do oko 500 metara nadmorske visine, prije svega u centralnim i sjeverozapadnim dijelovima Bosne.
U tim područjima postoji mogućnost da se snijeg kratkotrajno pojavi i u nižim predjelima, dok se u nizinama ostatka zemlje snježne padavine ne očekuju.
Prognozirana količina padavina uglavnom će se kretati između pet i 15 litara po metru kvadratnom, dok bi u centralnim i sjeverozapadnim dijelovima zemlje lokalno mogla doseći i do 40 litara po metru kvadratnom.
Na planinama se očekuje formiranje snježnog pokrivača od pet do 20 centimetara, pri čemu bi najviše snijega moglo pasti na planinama centralne i sjeverozapadne Bosne.
Najmanje padavina očekuje se na jugozapadu Bosne te na zapadu i jugu Hercegovine, gdje bi istovremeno mogla zapuhati umjerena do jaka bura.
Svježije vrijeme
U srijedu će u većem dijelu zemlje puhati i jak istočni te sjeveroistočni vjetar. Tokom srijede, kao i u noći na četvrtak, očekuje se postepeno slabljenje i prestanak padavina.
Ipak, do kraja sedmice zadržat će se promjenjivo i pretežno oblačno vrijeme, uz povremene slabije padavine koje će, zavisno od nadmorske visine, biti na granici između kiše i snijega.
Bijeljinsko tužilaštvo i policija okončali su uviđaj u porodičnoj kući u Bijeljini gdje su jutros pronađena tijela dvojice muškaraca i utvrđeno je da se radi o Milanu Dragiću i njegovom ocu Miodragu Dragiću, potvrđeno je za ATV.
Na oba tijela bile su vidljive rane od vatrenog oružja i istragom je utvrđeno da se radi o ubistvu i samoubistvu, te da je otac najvjerovatnije ubio sina, a potom izvršio samoubistvo.
Tijela je pronašla Milanova majka u porodičnoj kući u Ulici Srpske dobrovoljačke garde u Bijeljini. Cijeli slučaj policiji je prijavljen oko 10.30 časova.
-Prvi rezultati uviđaja ukazuju da se radi o ubistvu i samoubistvu. Tragovi na licu mjesta ukazuju da je otac ubio sina, a potom izvršio samoubistvo, što tek treba da bude potvrđeno daljim istražnim radnjama – kaže izvor ATV-a.
Naložena obdukcija tijela
Nakon uviđaja Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini naložilo je da se u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske izvrši obdukcija tijela.
– Tokom uviđaja su izuzete parafinske rukavice za potrebe vještačenja barutnih čestica. Pronađeno je i oružje iz kojeg je najvjerovatnije pucano i naloženo je da se sprovedu sve potrebne istražne mjere i radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti ovog tragičnog događaja- kaže izvor ATV-a.
Motiv ove porodične tragedije za sada nije poznat.
Ukupno je obavljeno 130 kontrola, gdje su u njih 55 utvrđene nepravilnosti.
„U cilju zaštite životnog standarda građana Republike Srpske tržišna inspekcija nastavlja rad u punom kapacitetu. Apelujemo na trgovce da blagovremeno izvrše usklađivanje cijena i da se pridržavaju propisanih marži, te ne izlažu riziku od kažnjavanja, jer će svaki utvrđeni prekršaj biti strogo sankcionisan“, saopšteno je Inspektorata Republike Srpske.
Podsjećaju da je Vlada Republike Srpske prošle sedmice donijela novu Odluku o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata, kao i Odluku o određivanju marže u prometu određenih proizvoda, koja se odnosi na osnovne životne namirnice, a čija primjena će i u narednom periodu ostati u fokusu djelovanja inspekcije.
Spisak poslovnih subjekata kod kojih su utvrđene nepravilnosti:
Velika tragedija potresla je danas Bijeljinu kada su u porodičnoj kući pronađena tijela dva muškarca.
Tijela je, prema nezvaničnim informacijama pronašla žena, a navodno je riječ o njenom mužu i sinu.
Takođe nezvanično, radi se o ubistvu i samoubistvu, a istraga će utvrditi ko je povukao obarač.
”Na oba tijela su vidljive povrede od vatrenog oružja. U toku je rad na utvrđivanju svih okolnosti ove tragedije”, kaže izvor ATV-a.
Mjesto tragedije, Foto: ATV
ATV je na mjestu tragedije zabilježio potresne prizore. Policija je iz kuće iznijela tijela dvojice muškaraca, a uviđaj još uvijek traje.
Na licu mjesta, osim policije, nalaze se ljekar mrtvozornik, kao i dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini.
Žena pronašla tijela
Kako je ranije potvrđeno tijela je zatekla majka, odnosno supruga preminulih muškaraca.
”Na oba tijela su vidljive povrede od vatrenog oružja i preliminarne informacije ukazuju da je sin pucao u oca, a potom izvršio samoubistvo. U toku je rad na utvrđivanju svih okolnosti ove tragedije”, kazao je izvor ATV-a.
Pojavili su se ozbiljne indicije da bi Iran mogao namjerno ciljati infrastrukturu za opskrbu vodom u zemljama Zaljeva, potez koji bi dramatično proširio razmjere sukoba i ugrozio živote stotina miliona ljudi.
Nakon niza napada dronovima, balističkim projektilima i blokade Hormuza, analitičari upozoravaju da bi sljedeća faza iranske strategije mogla uključivati ciljanje postrojenja za desalinizaciju vode, ključnih za opskrbu pitkom vodom u jako sušnim državama.
Regija Perzijskog zaljeva gotovo u potpunosti ovisi o desalinizaciji: oko 90 posto pitke vode u Kuvajtu, 86 posto u Omanu i 70 posto u Saudijskoj Arabiji dolazi iz takvih postrojenja.
Stručnjaci upozoravaju da bi napadi na ovu infrastrukturu mogli biti još razorniji od udara na naftnu industriju.
Prekid opskrbe vodom mogao bi dovesti do teških humanitarnih kriza, masovnih evakuacija, zdravstvenih problema, širenja bolesti i kolapsa društvenog sistema.
Iako dosad napadi nisu sistematski ciljali desalinizacijske pogone, neki incidenti već su pogodili takve instalacije, uključujući Bahrein, pri čemu obje strane u sukobu optužuju jedna drugu za odgovornost.
Strah od širenja sukoba s naftne infrastrukture na vodnu infrastrukturu dodatno raste, jer rat prelazi granice klasičnih vojnih ciljeva i postaje prijetnja za civilne potrebe i svakodnevni život milijuna ljudi.
Posljedice eventualnog ciljanog napada na desalinizacijska postrojenja mogle bi biti dramatične: milioni ljudi mogli bi ostati bez pitke vode.
Napadi na vodnu infrastrukturu ne bi samo izazvali neposrednu krizu opskrbe, već bi dugoročno mogli destabilizirati cijelu regiju, uzrokujući političke i društvene potrese koji sežu daleko izvan Bliskog istoka.
Stručnjaci upozoravaju da bi svaki napad na desalinizacijske pogone mogao biti signal nove razine eskalacije u sukobu Irana sa zapadnim saveznicima i regionalnim državama.
U ovom kontekstu, voda postaje ne samo resurs, već i ključni strateški element u jednom od najnestabilnijih dijelova svijeta.
U naftnoj industrijskoj zoni Fudžejra (Fujairah) u Ujedinjenim Arapskim Emiratima izbio je veliki požar nakon što je postrojenje pogođeno dronom, saopćio je Medijski ured tog emirata, naglašavajući da u incidentu nema povrijeđenih.
Vatrogasne i spasilačke ekipe brzo su reagovale i pokušavaju staviti vatru pod kontrolu.
– Ekipe civilne zaštite u emiratu odmah su izašle na teren i nastavljaju s naporima kako bi požar bio ugašen – navodi se u saopćenju.
Luka Fudžejra predstavlja jedno od ključnih naftnih čvorišta Ujedinjenih Arapskih Emirata i jedina je koja zaobilazi Hormuški moreuz, koji je trenutno gotovo zatvoren za plovidbu. Prema podacima kompanije Kpler, koje prenosi Reuters, iz Fudžejre je prošle godine u prosjeku dnevno izvozilo više od 1,7 miliona barela sirove nafte i rafiniranih goriva, što čini oko 1,7 posto ukupne svjetske potražnje.
Požar je izbio nakon što su, prema izvještajima Reutersa i Bloomberga, neke operacije u luci već bile poremećene zbog ranijih napada dronom i požara koji su se dogodili u subotu.
Tada je vatra planula nakon što su ostaci presretnute bespilotne letjelice pali na područje luke, saopćio je tokom vikenda Medijski ured Fudžejre, koji tada nije naveo da je došlo do većih poremećaja u radu.
Fujairah port in UAE is burning.
The loading of oil at this port was resumed on Sunday after the attack on Saturday, The port is a strategic pipeline point, allowing the UAE to export oil bypassing the Strait of Hormuz. pic.twitter.com/2eU1KTwvl6
Iranska vojska ranije je upozorila da bi mogla gađati luke u UAE-u kao odgovor na napad na iranski otok Harg (Kharg). Iranski zvaničnici tvrde da je taj napad pokrenut s teritorije Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Tokom mjeseca ramazana ove godine pronašli smo desetine lažnih organizacija i pojedinaca iz Ugande koji su pozivali ljude iz Bosne i Hercegovine i dijaspore da uplaćuju novac za navodne iftare gladnoj djeci u Africi. Koristeći fotografije, lažne profile i imena drugih humanitarnih organizacija, zarađivali su novac od osoba koje su mislile da čine dobro.
Bili su prvi dani mjeseca ramazana ove godine kada je Ramiz Alić, penzioner iz Srebrenika, imao najbolju namjeru – nahraniti siromašnu djecu bez roditelja iz Ugande u Africi.
Na društvenoj mreži Facebook upoznaje mladića iz Ugande koji mu se javlja u privatnim porukama s molbom da mu pošalje novac kako bi kupio iftare za djecu. Rekao mu je da su to djeca bez roditelja i da tog dana neće imati ručak ako ne pošalje novac. Mladić je bio uporan da mu novac hitno treba.
“Ta djeca su siročad, bez oca i matere, teško mi je o tome pričati kad vidim fotografije te djece, žao mi je te djece. Ja taj novac halalim i halalio sam”, rekao je Ramiz ekipi Detektora.
Dogovor je bio – 50 obroka za pedesetero gladne djece. Mladić je zahtijevao da mu se novac uplati preko “Western Uniona”, servisa za brzi transfer novca.
On je Magololo Ramadhan, 21-godišnjak iz Ugande koji je ljude uvjeravao da radi za humanitarnu organizaciju i da sve ide regularnim putem.
“Koliko je? Kaže, jedan euro, jedno dijete. Hajde, ja ću za 50, i tako. To je bila subota. Nedjelja, zove: ‘Brate’, poruku šalje, ‘brate, ja čekam tvoj iftar.’ Reko’, brate, nedjelja danas, u ponedjeljak ću, nema banke danas, kod nas ne rade. I tako, u ponedjeljak sam otišao u ‘Western Union’ banku, platio 100 maraka”, prepričava nam Ramiz.
Novac je uplatio u devet sati ujutro, a Magololo ga je podigao nekoliko minuta poslije. Dogovor je bio da Ramizu pošalje fotografije i videe djece na iftaru te ispisana imena njega i supruge na tablama koje će djeca držati, te posebno tablu s prezimenom Alić za sina i njegovu suprugu.
Međutim, nakon uplate mladić je zatražio još novca, te da Ramiz preko prijatelja i poznanika prikupi dodatni iznos, što nije učinio.
Magolola pronalazimo pod drugim imenom na Facebooku – Jumma Bin Shabhnu. Nakon toga razgovor prebacujemo na WhatsApp. Kako su dani prolazili, Magololo je postajao nestrpljiviji i insistirao na slanju novca.
Po nekoliko puta dnevno je pisao slatkorječive poruke koristeći što više islamske terminologije na bosanskom jeziku.
Sredinom ramazana pozivamo ga videopozivom, i mladić odgovara. Kaže da koristi aplikaciju za prevođenje i da radi za humanitarnu organizaciju Juma Islamic Charity Organisation. Ubrzo nam šalje lažnu potvrdu o registraciji.
Jedno dijete, jedan euro, bila je ponuda i za nas.
“Možeš poslati novac putem ‘Western Uniona’, ‘Moneygrama’, ‘Ria’, i imam svoju organizaciju, kao i još jednu organizaciju s kojom sarađujem’, ubjeđivao nas je Magololo.
Mirnela Salihović je direktorica Udruženja “Mostovi spajanja” iz Sarajeva i posljednju godinu dana sarađuje sa organizacijama i pojedincima iz Afrike za prikupljanje donacija. Također sarađuje sa organizacijama iz Ugande i kaže da postoji posebna procedura kako novac treba da stigne na prave adrese.
Kaže da je dobijala zahtjeve za poruke od raznih pojedinaca i lažnih organizacija, ali usljed ranijeg iskustva nije uplaćivala nikakav novac. Za Detektor objašnjava proceduru slanja novca.
“Naziv organizacije, kada je registrovana, kada su dobili pečat, kada su osnovani. To je ta faktura koju ja dobijem nakon uplate. Naravno, bez tih faktura koje ja ne dobijem – znači, ne radim, niti sam ikada imala situaciju da tako radim”, objašnjava Salihović.
Većina navodnih humanitaraca su novinarima Detektora, i osobama od kojih su tražili novac, tražili uplate direktno na njihova imena, a zauzvrat su obećavali da će djeca na tablama imati ispisana imena onih koji su uplatili.
Na njihovim profilima se nalaze i pozivi na doniranje novca za kopanje bunara, a Detektor je ranije otkrio kako su pojedinci i udruženja iz BiH uz podršku selefijskih predavača skupili više miliona maraka za izgradnju bunara i džamija u Africi. Istraživanje je pokazalo da je novac prikupljan netransparentno, a da su građanima dostavljane fotografije navodno izgrađenih bunara. Otkrili smo da su neke od tih fotografija bile fotošopirane.
Pius Enywaru, istraživački novinar iz Ugande, kaže da se nedavno susretao sa istim slučajevima – posebno tokom mjeseca ramazana – na Facebooku, WhatsAppu i TikToku. Prevaranti ne targetiraju samo muslimane, nego sve osobe koje žele donirati novac.
“Oni koriste poznate organizacije koje su relevantne i kojima ljudi vjeruju. Koriste poznate osobe iz različitih država. Koriste njihove slike, njihove društvene mreže, također objavljuju njihove stranice kako bi izgledali autentičnije. Vidjeli smo da policija ne pridaje toliko pažnje. Imali smo priliku vidjeti inicijative koje su se pojavljivale u našoj vladi, koji su upozoravali ljude da ne padaju na prevare, a također i neke medijske organizacije su vodile kampanje”, objašnjava za Detektor.
Rašid Krupalija iz redakcije Raskrinkavanja, koja se bavi provjerom istinitosti sadržaja na društvenim mrežama, kaže da se lažni pozivi na humanitarne akcije najviše plasiraju na Facebooku i YouTubeu.
Iz “Mete” nisu odgovorili na pitanje Detektora o uklanjanju ovakvih sadržaja, iako je odranije poznato da takvi sadržaji krše pravila zajednice, i kao takvi bi se trebali uklanjati.
“Ono što smo mi nekako vidjeli jeste da se takvi sadržaji rijetko kad uklanjaju, uz različite izgovore, da ne krše pravila zajednice, da se ne radi o sadržajima koji su štetni i slično, i negdje takva opravdanja prolaze zato što je jako teško dokazati da je nešto prevara. Jako je teško stupiti u kontakt sa ‘Metom’ i objasniti ljudima koji tamo rade da je nešto očigledno prevara ili da je štetan sadržaj”, objašnjava Krupalija.
U jednoj od poruka koju je dobio Detektor, Feki Ismail je tvrdio da radi za organizaciju Muslim Relief i da mu je brat direktor organizacije. Lažna e-mail adresa i broj organizacije su ga razotkrili, a Muslim Relief nije aktivan u Ugandi iako postoje lažni profili s tim imenom. Mediji i watchdog organizacije su upozoravali na lažno prikupljanje novca za siromašne u Africi, a iz humanitarne organizacije Islamic Relief su već nekoliko puta naveli da se na društvenim mrežama pojavilo nekoliko organizacija i pojedinaca koji koriste njihov logo u Ugandi. Ranije je Američka ambasada u Ugandi upozoravala na različite vrste internet prevara.
Vahidin Đaltur, vještak informacijskih tehnologija, smatra da se prevare odvijaju jer korisnici društvenih mreža najviše pažnje posvećuju vizualnom dijelu, a ne suštini ili tačnosti sadržaja.
“S obzirom na sredstva koja se prikupe na ovaj način, jer internet je doslovno postavio tako da ovakva jedna organizacija skuplja na cijelom svijetu. Njima ove slike idu i na njemačkom, jer imate gore veliku populaciju također muslimana, i na turskom i na iranskom i na švedskom, znači nije bitno”, objašnjava Đaltur.
Detektor je otkrio da su osobe iz Ugande koristile ponekad dva imena i više profila. Nasser Manyuka je novac tražio s profila Ammad bih Nasser, ali detaljnim praćenjem i upoređivanjem fotografija, videa i brojeva telefona, zaključili smo da se radi o istoj osobi. U porukama koje nam i dalje šalje, često je slatkorječiv i, koristeći vjersku terminologiju, pokušava da izvuče novac. Slično, šablonski, govorile su i osobe s još najmanje 20 profila, insistirajući na uplatama i pozivajući na videopozive više puta.
Saša Petrović, načelnik odsjeka za borbu protiv kompjuterskog kriminala FUP-a, kaže da su internet prevare ovakve ili sliče vrste u nadležnosti kantonalnih MUP-ova. Kaže da ne vidi zainteresovanost onih koji se tim trebaju baviti, nego većinu predmeta ili slučajeva prebacuju Federalnoj upravi policije (FUP).
“To nas opterećuje, izuzetno nas opterećuje, da ne možemo da se bavimo stvarima kojima bi trebalo da se bavimo. Takva prevara, jedan zahtjev prema ‘Meti’, ko je oglašavao preko ‘Mete’, IP adresa, lokacija, akt prema toj državi, ja otprilike kažem, u tri-četiri koraka da se to završi”, kaže Petrović.
Osim kod pojedinaca, upozoravaju stručnjaci, novac može završiti i kod terorističkih organizacija, što je, za one koji uplaćuju, krivično djelo.
“Puno mi je lakše poslati pet maraka nego istraživati je li to stvarno tako, duša će mi biti mirna, pomogao sam nekome, a može se desiti ustvari da sam uvalio sebe u problem jer sam pomogao terorističkoj organizaciji, odnosno finansirao terorističku organizaciju, što je puno veći problem”, objašnjava Đaltur.
U ponedjeljak ujutru, 16. marta, u Bijeljini došlo je do teške porodične tragedije. Dva lica smrtno su stradala u ovom incidentu.
Prema nezvaničnim informacijama, sin inicijala M.D. usmrtio je svog oca, također inicijala M.D., koristeći automatsku pušku, piše InfoBijeljina.
Nakon toga, počinio je samoubistvo.
Tijela je zatekla majka, odnosno supruga preminulih muškaraca, piše ATV.
“Na oba tijela su vidljive povrede od vatrenog oružja i preliminarne informacije ukazuju da je sin pucao u oca, a potom izvršio samoubistvo. U toku je rad na utvrđivanju svih okolnosti ove tragedije”, kaže izvor ATV-a.
Portparolka PU Bijeljina Tanja Kovačević potvrdila je da su u porodičnoj kući u Bijeljini pronađena tijela dvojice muškaraca, te da je u toku uviđaj.
Općinski sud u Kalesiji odredio je jednomjesečni pritvor Arnelu Smajloviću (24) iz Gornjih Rainaca, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo “ucjena” u sticaju s krivičnim djelom iz člana 73. Zakona o oružju i municiji Tuzlanskog kantona
.
Kako je rečeno iz Tužilaštva TK, istovremeno, sud je izrekao mjere zabrane njegovoj supruzi A.S. (21), koja je osumnjičena da je zajedno s mužem, kao saučesnica, učestvovala u izvršenju krivičnog djela ucjene.
Prema navodima iz istrage, postoji osnovana sumnja da su supružnici Smajlović u periodu od marta 2025. do marta 2026. godine od jedne žene zahtijevali da im preda novac, koristeći prijetnje i ucjene.
Oštećena je, kako navodi tužilaštvo, strahujući da bi osumnjičeni mogli realizovati svoje prijetnje, svakog mjeseca predavala određene novčane iznose.
Na taj način su, prema sumnjama istražnih organa, u periodu od godinu dana pribavili protivpravnu imovinsku korist u iznosu od oko 10.500 konvertibilnih maraka, za koliko je žena i oštećena.
Po nalogu Tužilaštva Tuzlanskog kantona i naredbi Općinskog suda u Kalesiji, pripadnici Sektora kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona su 13. marta 2026. godine izvršili pretres porodične kuće Arnela Smajlovića u Gornjim Raincima.
Tokom pretresa pronađeno je više komada vatrenog oružja i veća količina municije različitih kalibara, za koje osumnjičeni nije imao odobrenje nadležne policijske uprave.
Nakon obavljenog pretresa osumnjičeni su lišeni slobode, nad njima je izvršena kriminalistička obrada, nakon čega su uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu predati u nadležnost tužilaštva.
Postupajući tužilac potom je donio naredbu o provođenju istrage i ispitao osumnjičene, dok su dalje istražne radnje u toku.
New York Times u svom izvještaju o izraelsko-američkoj agresiji na Iran navodi, pozivajući se na izjave zvaničnika, da Donald Trump od saudijskog princa i de facto vladara Mohammeda bin Salmana dobija savjet da nastavi snažno napadati Iran.
Kako piše New York Times, osim što Donald Trump i Benjamin Netanyahu razgovaraju gotovo svakodnevno, Trump komunicira i s arapskim liderima, a posebno s Mohammedom bin Salmanom.
Prema riječima nekoliko zvaničnika, savjet koji Trump dobija od princa jeste da nastavi snažno udarati po Iranu, u suštini ponavljajući savjet koji je kralj Abdullah, a koji je preminuo 2015. godine, više puta davao Washingtonu: “Odsijecite glavu zmiji”, piše New York Times.
Ovaj izvještaj je u proturječnosti sa zvaničnim javnim stavom Saudijske Arabije prije rata da se protivi napadu i da neće dopustiti korištenje svoje teritorije za napade na Iran. Ipak, po otpočinjanju napada postalo je očito da SAD koriste baze u Saudijskoj Arabiji za izvođenje napada.
Iran je odgovorio raketnim napadima i udarima dronova po američkim bazama u Saudijskoj Arabiji, to je dovelo do napetosti između dvije regionalne sile.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je zabrinutost zbog napete situacije u Hormuškom tjesnacu nakon poziva američkog predsjednika Donalda Trumpa da Peking pošalje svoje brodove za osiguranje tog ključnog plovnog puta. Reakcija je uslijedila samo nekoliko sati nakon Trumpova poziva.
Glasnogovornik ministarstva Lin Jian opisao je situaciju kao “napetu” i štetnu za globalnu stabilnost. “Kina ponovno poziva sve strane da odmah obustave vojne akcije, izbjegnu daljnju eskalaciju napetosti i spriječe da regionalni sukob ima teže posljedice za globalni gospodarski razvoj”, poručio je.
Trumpov poziv i summit s Xijem
Trump je prethodno u intervjuu za Financial Times, objavljenom u nedjelju, rekao da bi mogao odgoditi planirani summit s kineskim čelnikom Xi Jinpingom. Pritom je dodao: “I Kina treba pomoći jer 90 posto svoje nafte dobiva kroz tjesnac.”
Na pitanje novinara da prokomentira Trumpove izjave, Lin je u ponedjeljak odgovorio diplomatski. “Diplomacija na najvišoj razini ima nezamjenjivu ulogu u strateškom usmjeravanju kinesko-američkih odnosa. Dvije strane ostaju u kontaktu oko posjeta predsjednika Trumpa Kini”, rekao je. Glasnogovornik je također izbjegao odgovoriti na pitanje je li Kina od SAD-a primila službeni zahtjev za slanje brodova u Hormuški tjesnac.
Kina nije jedina zemlja koju SAD pritišće da pošalje pomoć. Trump je u subotu izjavio kako se nada da će “Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo i drugi” poslati pomorske snage kako bi osigurali plovidbu tjesnacem, koji je praktički zatvoren od početka rata.
Radnom posjetom sjedištu NATO-a u Briselu, prvog dana na dužnosti predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, dr. Denis Bećirović naglašava stratešku opredijeljenost Bosne i Hercegovine ka evroatlantskim integracijama.
Bećirović će u Briselu posebno apostrofirati da je članstvo u NATO-u jedan od ključnih vanjskopolitičkih prioriteta Bosne i Hercegovine. Članstvo u NATO-u predstavlja važnu garanciju dugoročne stabilnosti, sigurnosti i ekonomskog razvoja države.
Posjeta Briselu na samom početku predsjedavanja šalje jasnu poruku međunarodnim partnerima o strateškom opredjeljenju države. Takav potez govori saveznicima da Bosna i Hercegovina želi stabilnost, saradnju i nastavak reformi potrebnih za dublju integraciju u NATO strukture i EU.
Tokom posjete Briselu, Bećirović će se sastati s visokim zvaničnicima NATO-a.
Još danas (16.03.) pretežno sunčano i toplije vrijeme, u utorak (17.03.) stiže zahlađenje i padavine.
Sutra pretežno sunčano i ugodno toplo vrijeme, nešto više oblačnosti moguće u Hercegovini tokom dana. Jutro prohladno i hladno uz lokalno mraz, a tokom dana dnevna temperatura 13 do 18, lokalno do 20 °C.
U noći na utorak jače naoblačenje sa sjevera uz padavine i pad temperatre. Najprije će zahvatiti sjeverozapadne i sjeverne krajeve Bosne, a kasnije tokom dana postepeno će se proširiti na veći dio zemlje. Padavina u utorak neće biti puno, a glavnina padavina se očekuje od noći na srijedu (18.03.) pa do srijede poslijepodne kada će u većem dijelu zemlje biti prolazno jačih padavina.
U nizinama će padati kiša, dok će na nadmorskim visinama iznad 900 m biti susnježice i snijega. U srijedu ujutro snježna granica se lokalno može spustiti nakratko na oko 600 m u Bosni. Očekvina količina padavina u većem dijelu zemlje od 5 do 15 mm, lokalno do oko 20 mm. Na planinama moguće 5-20 cm snijega.
Od srijede poslijepodne i navečer padavine slabe i prestaju, pa bi se do kraja sljedeće sedmice zadržalo uglavnom umjereno do pretežno oblačno vrijeme bez padavina.
U utorak će biti najhladnije uz dnevnu temperaturu od 4 do 10, na jugu do 12 °C. Od srijede pa do kraja sedmice dnevna temperatura uglavnom od 8 do 14, lokalno do 17 °C. Jutra prohladna i hladna uz lokalno mraz.
Od utorka pa do subote (21.03.) biće povremeno umjerenog do lokalno na udare jakog istočnog i sjeveroistočnog(bure) vjetra. Jači vjetar preko dana, a u noćnim satima vjetar slabiji – kažu iz BHMeteo.
Muslimani u Bosni i Hercegovini i širom svijeta večeras obilježavaju najodabraniju noć Lejletu-l-kadr. To je mubarek noć u kojoj je Allah, dž. š., prije više od 14. stoljeća u pećini, na brdu Hira, preko meleka Džibrila, počeo objavljivati Kur’an – Svoju posljednju Objavu, posljednjem vjerovjesniku Muhammedu, a. s.
To je noć koja je vrednija od 1.000 mjeseci, a koju je lijepo provesti u namazu, učenju Kur’ana, dova, a posebno dove: “Allahumme inneke ‘afuvvun tuhibbul-‘af’ve fa’fu’anni” koja u prijevodu znači: “Gospodaru moj, Ti si onaj koji prašta i voliš opraštanje, zato Te molim da i meni oprostiš.”
U Kur’anu je opisana stvarna vrijednost Lejletu-l-kadra u suri El-Kadr: “Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr, a šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci, meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.”
Prenosi se da je Muhammeda, s. a. w. s., rekao da je noć Kadr “vedra i blaga noć, ni vruća ni hladna, a u njeno jutro sunce izlazi slabo i rumeno”, kako bi je vjernici bolje mogli prepoznati, a sve do zore s neba ne padne nijedna zvijezda.
Centralna svečanost Rijaseta islamske zajednice u Bosni i Hercegovini povodom obilježavanja Lejletul-kadra, 27. noći mjeseca ramazana, bit će održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji s početkom u 19.15 sati.
Američki predsjednik Donald Trump upozorio je da se NATO suočava s “vrlo lošom” budućnošću ako američki saveznici ne pomognu u otvaranju Hormuškog moreuza, navodi se u intervjuu koji je u nedjelju objavio Financial Times.
Trump je za FT rekao da bi mogao odgoditi i samit koji se priprema s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom kasnije ovog mjeseca, dok pokušava izvršiti pritisak na Peking da pomogne u deblokadi ključnog pomorskog puta.
Podsjetio je da Evropa i Kina uveliko zavise od nafte iz Perzijskog zaljeva, za razliku od SAD-a.
Američki predsjednik je kazao da bi zemlje koje imaju korist od ove pomorske rute trebale pomoći u njenom osiguravanju.
“Jedino je primjereno da ljudi koji imaju koristi od moreuza pomognu kako se tamo ne bi dogodilo ništa loše”, rekao je Trump za ovaj list.
“Ako ne bude odgovora na američki zahtjev ili ako on bude negativan, mislim da će to imati vrlo loše posljedice za budućnost NATO-a”, naglasio je.
Dodao je i kako smatra da bi i Kina trebala pomoći jer ona “dobija 90 posto svoje nafte preko moreuza”, naglasivši da bi želio znati poziciju Pekinga prije planiranog putovanja.
“Mogli bismo odgoditi”, dodao je, misleći na put u Kinu.
