Direktor ključkog Doma zdravlja Behzad Hadžić, specijalist psihijatrije, također oprezno kao i načelnik općine, ne želi da od onog što su uradili proteklih pola godine pravi medijski spektakluk.

I dok je cijeli svijet pretplaćen na najveću pošast savremenog doba, pandemiju korona virusa, a Bosna i Hercegovina dospjela u medijski epicentar po broju novozaraženih na milion stanovnika krajiški gradić Ključ sa oko 10.000 stanovnika živi svoje sretne trenutke punih šest mjeseci kao korona free zona.

Ni prvi otkriveni slučaj pozitivnog na COVID-19 posljednjeg dana jula, doduše, “uvezen” iz susjednog Bosanskog Petrovca nije narušio infektivnu “zdravstvenu idilu” i posvećenost Ključana da sačuvaju svoj prostor i ljude od bolesti koja je još uvijek medicinska nepoznanica.

Ključ je kraljevski grad. U njemu je bila posljednja prestonica bosanskog kralja Stjepana Tomaševića 1463. godine, prije toga župa banova Hrvatinića, prije njih rimska utvrda, a u osmanski vakat sandžak i pašaluk, nahija, kapetanija i kadiluk. Na današnjem ključkom Starom gradu koji je nacionalni spomenik BiH, Bošnjaci su pružili otpor 1878. godine Austro-Ugarskoj monarhiji.

Danas, nakon posljednjeg rata i velikih bošnjačkih žrtava (više od 700 ubijenih civila) Ključ je jug Unsko-sanskog kantona na magistralnom putu M5 prema srednjoj Bosni i Sarajevu, a ime je dobio, kažu, zahvaljujući svom geostrateškom i dominirajućem položaju nad okolinom.

Ključani, piše Al Jazeera, kroz otpor nevidljivom neprijatelju pokazuju svoj karakter i vrednosne životne stavove.

Načelnik općine Nedžad Zukanović (SDP) ističe kako je najava epidemije i pandemije korona virusa u Ključu shvaćena najozbiljnije i odmah se reagiralo određenim mjerama. Prvi sastanci općinskih službi i medicinskih radnika i dogovori oko aktivnosti održani su u februaru u vrijeme kada se, primjerice, u susjednoj Srbiji, tvrdilo da se radi o najsmiješnijem virusu, a u susjednoj Banoj Luci još nije bilo nijednog klastera.

“Nismo čekali i odmah smo po preporukama iz Dom zdravlja, odnosno Higijensko-epidemiološke službe, izvršili dezinfekciju cijelog grada i općine. Mislim da smo bili prvi u BiH, nabavili smo dezinfekciona sredstva i krenuli u akciju. Nije bilo ulice, uličice, trgovine, haustora stambenih zgrada da nije dezinficiran. Dezinfekciju vršimo i sada, sredstava za dezinfekciju uvijek imamo u rezervi”, priča Zukanović.

Iako je zadovoljan, na neki način i ponosan što se opasna infektivna bolest drži pod kontrolom, Zukanović oprezno, da ne urekne dosadašnje rezultate, ističe kako Ključ, ipak, nije velika demografska cjelina. U njemu trenutno živi između 8.000 i 10.000 stanovnika, ali unatoč tome, čini se da je ključka enklava ipak zahvalan slučaj za analizu kako dobro osmišljen plan rada lokalne vlasti na čelu sa kriznim štabom uz informiranje javnosti i praćenje provođenja zaštitnih mjera daje rezultate.

“Ovo je svakodnevna, 24-satna briga, jer mi smo grad na magistralnom putu, naši građani, jedan broj njih, radi u Banjoj Luci, u državnim insitucijama kao što su Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), npr., svakodnevni su kontakti sa susjednom općinom Ribnik, imamo i dijasporu iz Švedske, Norveške, Holandije, Njemake, Švicarske koja dolazi, ne u onom broju kao u normalno vrijeme, naprosto, ako želimo sebi dobro, moramo se ponašati odgovorno”, nastavlja ključki načelnik.

U općinskom organu uprave, javnim preduzećima i ustanovama, kako kaže, nema ulaska u zatvorene prostore bez korištenja zaštitnih maski i to važi kako za portira tako i za prvog čovjeka općine. Zukanović ističe kako ima i onih koji malo ležernije prihvataju epidemiju korona virusa.

“A kada imamo korona free zonu, onda treba biti iskren pa reći da i pored svih naših zaštitnih mjera kojih se konsekventno držimo, uz sav oprez do kojeg držimo, postoji i taj faktor sreće, jer vidimo kakva je situacija u svijetu. I ja odlazim na službeni put, imam susrete sa drugim licima širom BiH, ali nastojim se ponašati odgovorno”, zaključuje načelnik Nedžad Zukanović.

Direktor ključkog Doma zdravlja Behzad Hadžić, specijalist psihijatrije, također oprezno kao i načelnik općine, ne želi da od onog što su uradili proteklih pola godine pravi medijski spektakluk. Reći će kako se naprosto mnogo dobrih stvari posložilo odjednom i ne bi trebalo da se tome daje neka druga dimenzija:

“Naši građani su savjesni, to se pokazalo proteklih mjeseci. Istovremeno, nikome nije palo na pamet da se bavi politizacijom jedne nepoznate infektivne bolesti koja je zabrinula čovječanstvo, što je jako bitno. Osim toga, radilo se i informativno sa građanima, ali svakako je i dobra činjenica i da smo odmah krenuli u provođenje mjera, dobro organizirali naš trijažni blok i podigli taj standard higijensko-epdiemiološkog opreza na viši nivo.”

Aida Kurbegović je sanitarni inžinjer, raspoređena na zadatke višeg sanitarnog tehničara u Higijensko-epidemiološkoj službe Doma zdravlja u Ključu u glavi besprijekorno drži kompletnu hronologiju preventivno-zaštitnih mjera i aktivnosti zaposlenika Doma zdravlja i ostalih sudionika na prostoru općine.

“U našoj ustanovi smo počeli da vodimo računa o pacijentima i fizičkoj distanci u vrijeme kada nije bilo nikakvih naredbi, ni federalnih, ni kantonalnih, pa ni lokalnih, nije bilo nikakvih smjernica, nego smo smjernice skidali sa stranice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i prilagođavali se njima. Sjećam se da smo posljednjeg dana februara održali sastanak sa načelnikom općine i službenicima Civilne zaštite i dogovorili deznfekciju općine”, priča Kurbegović. Iako u prvim sedmicama još nije ni postojala čvrsta uvezanost sa inspekcijama i Zavodom za javno zdravstvo USK Ključani su odradli neke preventivne aktivnosti poput dezinfekcije cijelog prostora općine, postavljanja dezinfekcionih barijera na ulaze u zgrade a sve je to bilo, “na svoju ruku”, što se pokazalo dobrim.

“Onda su krenule naredbe, rješenja o samoizolaciji, ljudima smo nastojali na jedan pažljiv način objasniti da je to u obostranom interesu, pogotovo onima koji su dolazili izvana i zaista je imalo efekta.Takođe smo odmah uveli dva telefonska broja na koja su nas građani mogli anonimno nazvati i dati informaciju da li je neko došao iz inostranstva ili nekog ugroženog područja općenito, a da mi to nismo znali. I ova mjera nam je pomogla”, objašnjava načelnica ključkog HES-a.

U Ključu je skoro pa nemoguće ući u javnu ustanovu, ali i u privatne radnje bez zaštitne maske. Tog “svetog” pravila pridržavaju se frizeri, vaspitačice u vrtiću, direktori ustanova, građani. No, COVID-19 je nepredviljiv i to vrlo dobro znaju i u kraljevskom gradiću na južnom obodu Krajine. Za sada se obostrano dobro izbjegavaju, piše Al Jazeera.

Na današnjoj konferenciji za medije Kriznog štaba Ministarstva zdravstva TK je rečeno da su znatnom povećanju broja zaraženih doprinijela nepoštivanja naredbi građana.

Nepoštivanje preporuka nadležnih dovelo je do znatnog povećanja broja zaraženih koronavirusom na području Tuzlanskog kantona, poručili su članovi Kantonalnog kriznog štaba Ministarstva zdravstva, koji trenutno rade na kreiranju novih naredbi. One će, kako su danas poručili, uskoro stupiti na snagu.

U Tuzlanskom kantonu trenutno je aktivno 708 pozitivnih slučajeva na koronavirus, a u protekla 24 sata otkriven je 31 novi. Također, zabilježen je i jedan smrtni ishod, a riječ je o muškarcu starije životne dobi iz Živinica kod kojeg je postojao niz komorbiditeta.

Na današnjoj konferenciji za medije je rečeno da su znatnom povećanju broja zaraženih doprinijela nepoštivanja naredbi građana.

Prvo upozorenje, potom kazna

“U protekla dva dana imamo smanjenje broja novootkrivenih slučajeva, nadamo se da će tako i ostati. Ali, realno gledajući na situaciju, vrlo je moguće da ćemo u narednim danima ponovo imati eskalaciju, s obzirom na blagdane i to kako se većina nas ponaša”, kazala je ministrica zdravstva Tuzlanskog kantona i predsjednica Kantonalnog kriznog štaba Dajana Čolić, piše Klix.ba.

A zbog neadekvatnog odgovora građana na epidemiološku situaciju, odnosno zbog nepoštivanje mjera zaštite, nadležni su morali poduzeti nove korake koji se odnose na kreiranje naredbi. Uz ovo, inspektori i policija će u skladu sa svojim nadležnostima građane u početku opominjati, a zatim i kažnjavati.

“Federalni zavod za javno zdravstvo prije dva mjeseca donio je set mjera i preporuka za rad pojedinih djelatnosti, posebno uslužnih. Nažalost, u TK smo svjedoci da ih manje ili više skoro niko nije ni pročitao te smo ponukani time prije dvije sedmice počeli prerađivati te smjernice koje će u narednim danima stupiti na snagu, ali kao naredbe”, naglasila je Čolić.

Njih trojicu Tužilaštvo Bosne i Hercegovine tereti za aferu tešku 10 miliona KM, a koja se tiče uvoza respiratora iz Kine.

Sud Bosne i Hercegovine donio je rješenje kojim se ukidaju mjere zabrane osumnjičenima u aferi “Respiratori” Fadilu Novaliću, Fikretu Hodžiću i Fahrudinu Solaku.

Ova informacija potvrđena je iz advokatskih timova osumnjičenih, piše “Dnevni avaz”.

Podsjećamo, njima su ranije bile određene mjere zabrane sastajanja i komuniciranja sa svjedocima i suosumnjičenima.

Prema dosadašnjim rezultatima istrage oni se terete za aferu tešku 10 miliona KM, a koja se tiče uvoza respiratora iz Kine.

Osim što je pandemija koronavirusa uskratila posjete domovini, tako je uskratila i višemilionsko punjenje blagajne Bosne i Hercegovine iseljeničkim novcem.

Zbog pandemije koronavirusa, i bosanskohercegovačko iseljeništvo se, ovoga ljeta, teško odlučuje za posjetu domovini. Osim dijaspore, tako izravno trpi i proračun Bosne i Hercegovine, piše Deutsche Welle.

„Ovog ljeta, nažalost neću u Bosnu i Hercegovinu. Trenutna uputstva vlade, a i bolnica su da se ne ide u rizične zemlje, u koje trenutno spada Bosna i Hercegovina. Zbog toga, svako putovanje predstavlja rizik koji je zaista nepotreban, što za mene, što za moju porodicu i prijatelje“, priča Merima Sofić, doktorica medicine iz malog mjesta u njemačkoj Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

„U trenutnoj situaciji, u kojoj se nalazimo, treba poštovati sve smjernice, jer samo se tako cjelokupna situacija može popraviti. Ja se nadam da će se sve vratiti u neko normalno stanje, bar krajem godine. Bilo bi lijepo pojesti ćevape i popiti kahvu na čaršiji, ali…”, dodaje dr. Sofić.

Dr. Merima Sofić je samo jedna od čak oko 95% Bosanaca i Hercegovaca, koji prema više procjena, ovoga ljeta, neće posjetiti domovinu. To se posebno odnosi na bosanskohercegovačke iseljenike u prekooceanskim zemljama.

Osim što je pandemija koronavirusa uskratila posjete domovini, tako je uskratila i višemilionsko punjenje blagajne Bosne i Hercegovine iseljeničkim novcem.

Bosanci i Hercegovci, kao dr. Sofić, osim što vole „pojesti ćevape i popiti kahvu na čaršiji“, godinama tradicionalno podržavaju i jačaju lokalni turizam. Uz to, u domovini rade različite estetske i dentalne zahvate, znatno jeftinije od onih u njihovim useljeničkim državama.

Samo za desetine hiljada kartica i dopuna mobilnih telefona tokom ljeta, Bosni i Hercegovini njena dijaspora ostavi više miliona eura. Toga ove godine gotovo da i nema.

Vjerno iseljeništvo kao garant višem standardu domovine

„Bosanskohercegovačka dijaspora tradicionalno doprinosi ekonomiji Bosne i Hercegovines preko 10% bruto-domaće proizvodnje godišnje. Taj proces se odvija putem zvaničnih doznaka, nezvanične finansijske podrške, te raznovrsne potrošnje, koja se dešava najviše tokom ljetnih mjeseci. Ovakav angažman naših građana, koji žive i rade izvan Bosne i Hercegovine, omogućava nam potrošnju koja je veća od naše domaće proizvodnje a samim tim i viši životni standard od onoga kojeg sebi možemo priuštiti ekonomskim aktivnostima, koje se odvijaju unutar zemlje”, objašnjava prof. dr. sc. Adnan Efendić, stručnjak za ekonomiju dijaspore i migracija, šef Katedre za ekonomsku teoriju i politiku Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

„Vrlo je nezahvalno raditi projekcije nakon nekoliko mjeseci i slabe dostupnosti podataka, ali u optimističnom scenariju – doznake iz inostranstva možda ostanu na istoj ili se čak popnu na višu razinu. Potrošnja, međutim, koja se odvijala u ljetnom razdoblju u sektorima turizma, trgovine, raznovrsnih usluga i mnogih drugih vezanih sektora, očigledno je zabilježila jedan strukturni pad. Lančani efekti su mnogo veći od pukog smanjenja potrošnje dijaspore, jer se gubi čitav lanac učinaka, koji nastaju od ovog novca, prijeko potrebnog u zemlji kakva je Bosna i Hercegovina”, dodaje redovni univerzitetski profesor Efendić.

Avioni smanjeno i neredovno lete, ali banke ipak uredno rade

Pandemiju koronavirusa i ekonomski faktor prati za čak oko 80% smanjen broj letova ka Međunarodnom aerodromu Sarajevo, najvećoj bosanskohercegovačkoj luci u svijet, ali i stroge epidemiološke mjere, posebno na graničnim prijelazima. To svakako otežava ulazak u Bosnu i Hercegovinu njenim iseljenicima. Ipak, prof. dr. sc. Efendić je optimističan, jer iako avioni još smanjeno i neredovno lete – banke sve vrijeme ipak uredno rade.

„Bosanskohercegovačka dijaspora je posvećena svojoj domovini. Emocionalno je vezana za nju i u težim periodima je bila uz svoju zemlju. Stoga, nije isključena mogućnost da ćemo svjedočiti jednom pojačanom angažmanu naših građana kroz više doznaka, pojačanim investicionim aktivnostima i drugim angažmanima, koji će omogućiti Bosni i Hercegovini da kroz ovo razdoblje prođe s manjom ekonomskom štetom“, pojašnjava prof. dr. sc. Adnan Efendić.

Dok se bosanskohercegovačko iseljeništvo procjenjuje na gotovo dva miliona, njihova izravna i neizravna ulaganja u domovinu su procijenjena na čak oko milijardu eura godišnje.

Uvijek je dobro imati na umu to da Balkanci još više vole gotovinu, načelom „iz ruke u ruku”, već bankarsku administraciju i birokraciju. Stoga, znatan dio dijasporskih sredstava još ostaje službeno nezabilježen.

A iako je bilo više inicijativa, tokom više vlada, još nikada nije realiziran prijedlog utemeljenja ministarstva iseljeništva na državnoj razini Bosne i Hercegovine.

S ciljem smanjivanja rizika od COVID-19, kao i zaštite ličnog zdravlja, za vrijeme okupljanja, potrebno je obavezno pridržavanje preporuka donijetih od strane zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH (higijensko-epidemioloških mjera).

Iz Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva podsjećaju da je naredbom koja je na snazi od 25. jula dozvoljeno okupljanje ljudi na određenom prostoru pod određenim uvjetima.

Ovom naredbom je precizirano:

– ne više od 50 ljudi u zatvorenom prostoru

– ne više od 100 ljudi na otvorenom prostoru

Sva okupljanja unutar navedenih ograničenja moraju se odvijati u prostoru koji omogućuje obaveznu fizičku distancu od najmanje 2 metra između osoba (osim članova istog domaćinstva).

S ciljem smanjivanja rizika od COVID-19, kao i zaštite ličnog zdravlja, za vrijeme okupljanja, potrebno je obavezno pridržavanje preporuka donijetih od strane zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH (higijensko-epidemioloških mjera).

Za provođenje mjera na skupovima odgovorni su organizatori okupljanja. Organizator je dužan izvršiti prijavljivanje održavanja skupa u skladu s propisima o javnom okupljanju, kao i kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva.

– Stvorila se pogrešna percepcija da su za sve nadležni krizni štabovi ministarstava zdravstva. To nije tačno. Krizni štabovi koordiniraju mjere unutar zdravstvenog sektora i donose naredbe, ali sve institucije i dalje trebaju raditi svoj posao, a to je provedba mjera na terenu – kazao je ministar Mandić

Ministar zdravstva Federacije BiH Vjekoslav Mandić izrazio je sućut zbog smrti kolege Salka Bukvarevića, koji je preminuo prošle sedmice, navodeći kako je i taj slučaj pokazao da se radi o ozbiljnom zdravstvenom problemu izazvanom pandemijom koronavirusa.

On u intervjuu za Večernji list BiH poziva građane na pridržavanje mjera kako bi cijeli sistem uspio odgovoriti ovome najvećem zdravstvenom iskušenju u modernoj istoriji.

Poštovani ministre, kada ćemo pobijediti epidemiju koronavirusa?

– Iz vašeg pitanja može se prepoznati percepcija velikog broj ljudi koji očekuju, vjeruju, nadaju se kako će netko u jednom trenutku reći “gotovo je” ili “bit će gotovo tad i tad”. Ali, istina je drukčija. Virus je tu i još dugo će biti tu i svi ljudi moraju prihvatiti da sada živimo u uvjetima stalne prijetnje i da moramo prihvatiti “novu normalnost” o kojoj se stalno govori. Ali, to ne znači prihvatiti da je virus tu i da se ne možemo nikako zaštititi, nego prihvatiti nove norme i pravila ponašanja. Samo tako možemo zaštititi i sebe i druge, prihvaćajući nova pravila ponašanja koja podrazumijevaju da smo individualno na stalnom oprezu. Držanje distance, nošenje maski, izbjegavanje većeg okupljanja ljudi, često i temeljito pranje ruku… Svako od nas mora svaki dan i u svakoj situaciji procjenjivati rizik od infekcije i sukladno tome ponašati se i donositi osobne odluke. Da rezimiram, ovo će trajati još dugo i pred nama je vrijeme neizvjesnosti u kojem se moramo osobno pridržavati mjera i preporuka kako bismo zaštitili sebe i druge. Dogodio se nagli skok broja zaraženih nakon popuštanja mjera.

Postoji li opasnost od povratka staroga režima strogih mjera zabrana?

– Prvo, prijeti nam vrlo loš scenarij. Broj oboljelih i umrlih raste. U julu imamo registriranih više od 4000 oboljelih i 100 smrtnih ishoda. Samo u posljednjoj sedmici više od 30 smrtnih slučajeva. Situacija je veoma ozbiljna i apelujem na to da svi to prihvatimo i da se zajednički borimo tako što ćemo maksimalno poštovati propisane mjere i preporuke. Nijedna mjera nije isključena u predstojećem razdoblju. No, želim istaknuti da strogi “lockdown” nije jedina mjera. Sve ovo vrijeme postoji niz vrlo jasnih mjera i preporuka koje su donesene navrijeme. Koliko se one provode na terenu, drugo je pitanje. Kako od pojedinaca tako i nadležnih inspekcija i ministarstava unutarnjih poslova, ali i vlada i drugih tijela na svim nivoima vlasti. Stvorila se pogrešna percepcija da su za sve nadležni krizni štabovi ministarstava zdravstva. To nije tačno. Krizni štabovi koordiniraju mjere unutar zdravstvenog sektora i donose naredbe, ali sve institucije i dalje trebaju raditi svoj posao, a to je provedba mjera na terenu. Moraju svi raditi svoj posao, preuzeti svoj dio odgovornosti, ali i inicijativu, te dati maksimalan doprinos, a ne kriti se iza kriznih stožera ministarstava zdravstva. Ova kriza nadilazi zdravstvo, potreban je zajednički pristup i angažman svih tijela vlasti.

Kako komentirate odnos susjednih zemalja prema BiH u pogledu karantene zbog sprječavanja širenja zaraze koronavirusom?

– Svaka država donosi mjere za koje smatra da su nužne u cilju zaštite svog stanovništva. Trenutno je situacija kod nas jako teška, imamo stalni porast broja oboljelih i umrlih. I tu se moram vratiti na poruku koju stalno ponavljamo: o nama svima ovisi kakva će situacija biti u našoj zemlji, a potom i kako će se drugi prema nama odnositi. Ovo je zajednička borba svih nas, i građana, i zdravstva i sistema općenito. Svi želimo da i epidemiološka situacija bude povoljnija i da ekonomija prodiše te da živimo koliko je moguće normalnije. Ali, u tome smo zajedno i zajedno moramo djelovati. Pridržavanje propisanih mjera i preporuka kada se radi o svakom pojedincu dio je rješenja, a ne problema.

Ima se dojam kako je značajno manje drugih bolesti eskaliralo, a neki tvrde da je to povezano s povećanom higijenom?!

– Ne bih davao paušalne ocjene, nego isključivo na temelju službenih i naučnih podataka. Činjenica je da je situacija što se tiče širenja koronavirusa izrazito nepovoljna.

Jeste li zadovoljni kako je zdravstveni sistem odgovorio na ovaj epidemijski izazov?

– Mislim da zdravstveni sistem daje i više od 100% svojih kapaciteta i na prvoj crti je sve vrijeme. U prvom udaru, koji je doveo do sloma zdravstvenih sistema u mnogo razvijenijim i bogatijim zemljama od naše, mi smo po rezultatima bili među najboljima u Evropi. Sada, nažalost, po broju oboljelih na suprotnoj smo strani. Naravno, to ima veze i s popuštanjem strogog “lockdowna”, koji iz niza razloga nije dugoročno rješenje i od kojeg je većina zemalja odustala, ali i činjenice da smo na globalnoj nivpu u velikoj borbi s pandemijom virusa koji je nepredvidiv i koji se jako lako prenosi. Ovo je najveća zdravstvena kriza, ali i općenito, globalna kriza u modernoj povijesti čovječanstva. I ona utiče na sve nas na više načina. Zdravstveni radnici, kako epidemiolozi na terenu tako i zdravstveni profesionalci koji izravno rade s COVID-19 pacijentima, daju sve od sebe, ali im je potrebna pomoć svih nas.

Je li u stanju naše zdravstvo izdržati eventualno novi val najesen?

– Ako se nastave trenutni trendovi, postoji realna prijetnja da će situacija nadići kapacitete našeg zdravstvenog sistema. Bolnički kapaciteti se pune, zdravstveni djelatnici su jako umorni i iscrpljeni i situacija je vrlo ozbiljna. Vidjeli smo da su i jači i bogatiji sistemi od našeg pucali pod velikim priljevom pacijenata. Mi nismo imuni na takav crni scenarij. Ponavljam i ponovit ću sto puta, samo zajedno, maksimalno se pridržavajući mjera i preporuka, možemo smanjiti broj zaraženih. Ovo je duga borba i još dugo će trajati s valovima infekcije kroz koje ćemo prolaziti. Mi nismo ni u jednom trenutku, čak i kad smo imali gotovo savršenu situaciju, govorili da smo pobijedili jer smo svjesni da se virus ne može tako pobijediti. Mi smo pozivali i pozivamo na oprez. Mi i sad pozivamo na pridržavanje mjera, koje može biti i jest učinkovito, ali ako se svi toga pridržavamo. Svako od nas mora donositi osobne odluke koje su usmjerene na zaštitu vlastitog, ali i zdravlja drugih.

Kazali ste da se čeka na otkrivanje cjepiva. Može li se sada dati konačan odgovor protivnicima cijepljenja, nakon eskalacije pandemije koronavirusa, koliko je taj proces važan?

– Ova pandemija cijeli je svijet promijenila. Evo, već cijelu ovu godinu ljudima se promijenio život i još ne znamo koliko će još dugo sve ovo trajati. A uzrok potpune promjene naših života je zarazna bolest za koju nemamo cjepivo. Neke druge zarazne bolesti u prošlosti su na sličan način uticale na život svih ljudi, ali su iskorijenjene ili stavljene pod kontrolu uvođenjem učinkovitog i sigurnog cjepiva. Pa razmislimo kroz što svijet trenutno prolazi zbog zarazne bolesti za koju još nemamo cjepivo. Potpuna promjena načina života, imali smo razdoblja zaključavanja u kuće, uvodili karantene na koje je čovječanstvo i zaboravilo. A zaboravilo je upravo zbog cjepiva. Nadam se da ćemo i za ovaj virus dobiti učinkovito i sigurno cjepivo, jer je to najbolje i jedino dugoročno rješenje, rekao je ministar Mandić.